Podsjetimo, nakon što je Sjeverna Makedonija promijenila ime kako bi uklonila gotovo trideset godina dugu grčku blokadu članstva u međunarodnim organizacijama novi pritisak na Skopje izvršila je Bugarska. Iako je makedonska diplomacija paralelno sa sporom s Grčkom rješavala onaj s Bugarskom, što je dovelo do potpisivanja sporazuma o dobrosusjedskoj suradnji, bugarska diplomacija iznenada je isukala niz argumenata prema kojima Sjeverna Makedonija navodno krši spomenuti sporazum.

Pojednostavljeno, iz Sofije tvrde da je makedonsku naciju izmislio Josip Broz Tito te da se u Skopju moraju pomiriti s time da Makedonci imaju bugarske korijene. Smeta im i to što se Bugarska u makedonskim udžbenicima povijesti tretira kao okupator u Drugom svjetskom ratu te traže uklanjanje spomenika partizanskim borcima koji su se borili protiv tog okupatora.

Zbog toga je Bugarska 8. prosinca blokirala nastavak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije za članstvo u EU. Dobar dio makedonske javnosti, ali i bugarska oporba, smatraju da Bojko Borisov i njegov GERB tom blokadom nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora treniraju strogoću na slabijem susjedu.

Makedonci su tjednima tražili saveznika u pokušaju ispravljanja ove povijesne nepravde, no s adrese koja je vršila najsnažniji pritisak za promjenu imena - one berlinske - dolazili su tek birokratske konstatacije kako zemlje članice i nečlanice moraju bilateralno rješavati povijesna pitanja. Kako im nije pomogla Njemačka, a ni nominalni makedonski saveznici poput Slovenije i Hrvatske nisu se pretrgli od diplomatskih inicijativa, Makedonci se sada raduju neočekivanoj podršci koja je stigla iz Bratislave i Praga, uz podršku Beča.

Naime dopisnica makedonskog Radija Slobodna Europa (RFE) Frosina Dimeska javlja kako se u četvrtak u Bruxellesu dogodio nemali diplomatski skandal. S dnevnog reda Vijeća EU skinuto je donošenje zaključaka o zapadnom Balkanu nakon što su neke članice EU-a ocijenile da uključivanje povijesnog konteksta u službene dokumente Europske unije predstavlja presedan.

Spomenuti nacrt zaključka koji je isforsirala Bugarska, između ostalog, traži od Sjeverne Makedonije prekidanje iznošenja tvrdnji temeljenih na 'pogrešnom tumačenju povijesti', što bi moglo 'negativno utjecati na dobrosusjedske odnose i mirno rješavanje sporova'.

Prema nekoliko diplomatskih izvora, na koje se poziva RFE, Slovačka, uz potporu Češke i Austrije, smatra da je Bugarskoj 'previše popušteno' u tekstu završnog dokumenta. U zajedničkoj izjavi Slovačka i Češka izrazile su 'duboko razočaranje' činjenicom da nisu odobreni okviri za pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te neobično oštro poručile kako 'neće dopustiti da EU bude sudac naše zajedničke povijesti, načina na koji se izjašnjavamo ili kojim jezikom govorimo'.

Makedonski medij Sakam da kažam sugerira kako bi razlog ove slovačke inicijative mogla biti činjenica da se Ćiril i Metod, bizantski misionari koji su udarili temelje slavenske pismenosti, nalaze i u preambuli slovačkog ustava, u kojoj stoji i sljedeća rečenica: '...Imajući na umu političko i kulturno nasljeđe naših predaka i iskustvo prikupljeno kroz stoljeća borbe za naš nacionalni identitet i državnost, a s obzirom na duhovno nasljeđe Ćirila i Metoda i povijesnu baštinu Velike Moravske, priznajući prirodno pravo naroda na samoodređenje... mi, građani Slovačke Republike, preko svojih predstavnika prisežemo na ovaj ustav.'

Bugarska je, inače, dan nakon veta makedonskoj kandidaturi za EU promijenila ime blagdana sv. Ćirila i Metoda, koji se slavi 24. svibnja. Na prijedlog desne stranke VMRO, a uz potporu GERB-a Bojka Borisova, ovaj se praznik trebao zvati 'Dan bugarske pismenosti, obrazovanja i kulture', no nakon žestoke rasprave praznik je ipak preimenovan u 'Dan svete braće Ćirila i Metoda, bugarskog pisma, obrazovanja i kulture te slavenske književnosti', čime je de facto bugarsko zakonodavstvo prisvojilo ćirilicu.

Situacija oko Ćirila i Metoda nemalo podsjeća na onu oko priznanja Kosova, iz kojeg su se pojedine članice EU-a, poput Španjolske i Slovačke, izuzele upravo zbog svojih unutrašnjih zadrški.

Kako god se ovaj spor završio, bit će zanimljivo pratiti na čiju stranu će stati Hrvatska. Premijer Andrej Plenković tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om često je isticao hrvatsku podršku proširenju EU-a i Sjevernoj Makedoniji, no njegov HDZ član je europske političke obitelji desnog centra kojoj pripada i GERB Bojka Borisova. Dojam je da je ovo pitanje zbog toga za hrvatsku diplomaciju još uvijek preosjetljivo, no nakon što je na stranu Sjeverne Makedonije stala Austrija - čiji je vladajući ÖVP Sebastiana Kurza također član europskih pučana - situacija bi se mogla i promijeniti.