SAMO HRVATSKI I LATINICA

Nema dvojezičnih glasačkih listića za euro-izbore

28.03.2013 u 16:09

Bionic
Reading

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Aleksandra Jozić-Ileković izjavila je danas Hini kako ne postoje zakonske pretpostavke da se glasački listići za izbore članova za Europski parlament tiskaju na nekom drugom jeziku ili pismu, osim hrvatskog jezika i latinice

'Sukladno članku 12. Ustava i članku 12., stavci 1 i 2, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ne proizlazi zakonska mogućnost da se na izborima članova u Europski parlament iz RH izborni materijal (obrasci, glasački listići i sl) tiska i na nekom drugom jeziku osim hrvatskog jezika, odnosno i na nekom drugom pismu, osim latiničnog pisma', rekla je potpredsjednica DIP-a Hini.

Odgovor je to na najavu Srpskog demokratskog foruma (SDF) da će podnijeti ustavnu tužbu jer im je DIP odbio zahtjev da se pripadnicima nacionalnih manjina u jedinicama lokalne samouprave u kojima čine više od 33 posto stanovništva na izborima za Europski parlament osiguraju glasački listići na njihovu jeziku i pismu.

Aleksandra Jozić-Ileković napominje je da općine i županije svojim statutima dvojezičnost mogu propisati za lokalne izbore, no kod izbora za EP, naglasila je, sva su biračka mjesta, u Hrvatskoj i inozemstvu, jedna izborna jedinica, odgovarajući tako na jučerašnje navode SDF-a da je DIP uoči lokalnih izbora 2009. županijskim izbornim povjerenstvima uputio dopis kojim potvrđuje mogućnost dvojezičnih glasačkih listića.

Na lokalnima je to moguće, ako je propisano statutima općina i županija, ali kod izbora za EP sva biračka mjesta u RH i inozemstvu jedna su izborna jedinica', rekla je.

Članak 12. Ustav propisuje da je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, a da se u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.


Člankom 12., stavak 1, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice, a člankom 2. da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje i kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima koji, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i kada je to propisano statutom jedinice lokalne samouprave ili statutom jedinice područne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama posebnog zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.