TKO ĆE KONTROLIRATI KONGRES

Amerika pred izborima koji bi mogli uzdrmati Trumpa: Pet pitanja na koja još nema odgovora

03.11.2026 u 05:30

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Amerikanci u utorak izlaze na međuizbore koji će odrediti tko će kontrolirati Kongres i koliko će prostora Donald Trump imati za provođenje svoje politike tijekom preostale dvije godine predsjedničkog mandata. Iako ankete pokazuju nezadovoljstvo aktualnim predsjednikom i daju demokratima razloga za optimizam, ishod je i dalje neizvjestan. Mnogo toga ovisit će o biračima koji su izgubili povjerenje u Trumpa, ali i o nekoliko ključnih utrka te reakciji njegove administracije na rezultate

Amerikanci biraju svih 435 zastupnika Zastupničkog doma, 35 senatora i niz guvernera saveznih država. Republikanci trenutačno imaju većinu u oba doma Kongresa, a demokrati pokušavaju preuzeti kontrolu barem nad jednim od njih.

The Washington Post izdvojio je pet pitanja čiji bi odgovori mogli odlučiti izbore, uoči kojih je Donald Trump imao i pomalo neobično obraćanje.

1. Hoće li Trumpovi razočarani birači ostati kod kuće ili glasati za demokrate?

Demokratski birači pokazuju velik interes za izbore, no za osvajanje većine u oba doma Kongresa to možda neće biti dovoljno. Stranci će trebati i potpora neovisnih birača te dijela onih koji su ranije glasali za republikance.

Ključno je pitanje što će učiniti birači koji su podržali Trumpa na predsjedničkim izborima 2024., a danas su razočarani njegovom politikom. Neki bi mogli prijeći demokratima, drugi ostati kod kuće, dok bi treći, unatoč nezadovoljstvu, ipak mogli glasati za republikance.

Ta je razlika važna u tradicionalno republikanskim državama poput Teksasa i Kansasa, gdje demokrati pokušavaju osvojiti mjesta u Senatu, te na Floridi, gdje se bira guverner. Čak i slabiji odaziv republikanaca ne mora biti dovoljan za pobjedu demokrata ako većina nezadovoljnih Trumpovih birača jednostavno odluči ne glasati.

2. Mogu li progresivni demokrati privući umjerene birače?

Republikanci u završnici kampanje pokušavaju uvjeriti birače da bi demokratska većina donijela još lošiju politiku od one kojom su trenutačno nezadovoljni. Ciljaju na progresivne demokratske kandidate, koje nastoje prikazati kao previše radikalne za umjerene birače.

Najvažniji test takve strategije odvija se u Michiganu. Ondje se za mjesto u Senatu natječe demokrat Abdul El-Sayed, koji je na stranačkim predizborima pobijedio umjereniju protukandidatkinju. Njegov republikanski suparnik Mike Rogers pokušava iskoristiti El-Sayedove progresivne stavove kako bi privukao neovisne i umjerene birače. Utrka je prema anketama tijesna.

Dodatnu pozornost izazvala je odluka demokratske zastupnice Haley Stevens da podrži Rogersa umjesto kandidata vlastite stranke. Slično pitanje postavlja se na Floridi, gdje demokrati za Senat kandidiraju demokratsku socijalisticu Angie Nixon. Analitičari tu utrku uglavnom ne smatraju neizvjesnom, iako je borba za guvernersku dužnost znatno otvorenija.

Rezultati tih izbora mogli bi pokazati koliko su progresivni kandidati uspješni u privlačenju birača izvan tradicionalne demokratske baze.

3. Može li Susan Collins zadržati mjesto u Senatu?

Jedna od najvažnijih utrka vodi se u Maineu, gdje republikanska senatorica Susan Collins pokušava osvojiti šesti mandat. Collins je politička iznimka. Već gotovo tri desetljeća uspijeva pobjeđivati u saveznoj državi koja na predsjedničkim izborima uglavnom podržava demokrate.

Njezina politička snaga leži u sposobnosti privlačenja umjerenih i neovisnih birača, a republikanci je predstavljaju kao političarku spremnu na suradnju s drugom stranom.

Ove godine izaziva je demokrat Troy Jackson, nekadašnji predsjednik Senata savezne države Maine. Posljednje ankete pokazuju prednost Jacksona, ali Collins je i ranije uspijevala pobijediti u nepovoljnim političkim okolnostima. Za demokrate je Maine važan jer bi bez osvajanja tog mjesta teže došli do većine u Senatu. Republikanci trenutačno imaju 53 od ukupno 100 mjesta, što znači da demokrati moraju ostvariti neto dobitak od najmanje četiri mjesta.

4. Koliko mogu promijeniti milijuni Elona Muska i drugih bogataša?

Velik novac ponovno ima važnu ulogu u američkim izborima, a posebno se ističe financijska potpora koju republikanci dobivaju od milijardera. Među njima je i Elon Musk, koji je, prema podacima Associated Pressa objavljenima sredinom listopada, od srpnja uložio više od 276 milijuna dolara u političke aktivnosti povezane s republikancima.

Posebno se angažirao u Teksasu, gdje podržava republikanskog kandidata za Senat Kena Paxtona u utrci protiv demokrata Jamesa Talarica. Bogati donatori financiraju republikanske kampanje i u drugim saveznim državama, uključujući Ohio i Floridu. No pitanje je koliko se takva ulaganja doista pretvaraju u glasove.

Velike svote omogućuju kandidatima intenzivno oglašavanje, ali birači mogu postati zasićeni političkim porukama. Osim toga, povezanost političara s milijarderima može postati teret u trenutku kada mnogi Amerikanci teško podnose rast životnih troškova.

Demokrati pokušavaju povezati pitanje političkog utjecaja bogatih donatora sa širim nezadovoljstvom zbog gospodarske nejednakosti i korupcije.

5. Hoće li Trump prihvatiti rezultate ako republikanci izgube?

Posljednje pitanje moglo bi postati jednako važno kao i samo glasanje. Prema istraživanju Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa, sedam od deset Amerikanaca nema povjerenja da bi Trump prihvatio rezultate međuizbora ako njegova stranka izgubi.

Trumpova administracija posljednjih je tjedana pokrenula nekoliko postupaka kojima dovodi u pitanje pravo pojedinih registriranih birača da glasuju, tvrdeći da se među njima nalaze osobe bez američkog državljanstva. U Kaliforniji je administracija zatražila od Vrhovnog suda da se izdvoje glasački listići oko 20.000 birača čije državljanstvo osporava. Niži sudovi prethodno su odbili zahtjev, navodeći da tvrdnje saveznih vlasti nisu dovoljno potkrijepljene.

U Aljasci je Ministarstvo pravosuđa pokušalo spriječiti potvrđivanje rezultata izbora za Senat ako republikanski senator Dan Sullivan izgubi tijesnu utrku protiv demokratkinje Mary Peltola. Povod je kandidatura još jednog muškarca gotovo istog imena, za kojeg republikanci tvrde da bi mogao zbuniti birače i oduzeti glasove njihovom kandidatu. Savezna sutkinja odbacila je zahtjev administracije 1. studenoga.

Izborni dužnosnici diljem SAD-a pripremaju se i za moguće incidente na biračkim mjestima, širenje netočnih informacija te pravne sporove nakon zatvaranja birališta. No ističu da vjeruju kako će glasovanje proteći regularno i da će svi zakonito predani glasovi biti prebrojani.

Državni tajnik Nevade Cisco Aguilar poručio je da se njegova savezna država priprema za ove izbore još od završetka prethodnih te da je spremna zaštititi izborni proces i povjerenje birača.