Prema medijskim izvještajima, novi sustav mogao bi ruskim snagama omogućiti nadzor nad gotovo cijelom Europom, piše Deutsche Welle (DW).

Satelitske snimke otkrivaju neobičnu građevinu s tri kraka, od kojih je svaki dulji od 500 metara. Smještena je usred šumskog područja, a njezin oblik iz zraka podsjeća na golemu platformu ili trag nekog neobičnog objekta.

Riječ je o radarskom sustavu za nadzor izvan horizonta (OTH), koji se gradi u blizini Gvardejska. Prema procjeni sigurnosnog analitičara i bivšeg litavskog vojnog zapovjednika Vaidotasa Malinionisa, njegov bi domet mogao dosezati oko 3000 kilometara. To bi Moskvi omogućilo praćenje velikog dijela europskog teritorija, uključujući cijelu Ukrajinu.

Takvi radari mogu pratiti ciljeve i iza zakrivljenosti Zemlje, a prema dostupnim izvještajima novi bi sustav mogao omogućiti i presretanje satelitskih komunikacija te otkrivanje kretanja zrakoplova i balističkih projektila.

‘Cilj i svrha ovog radara je promatranje ciljeva na velikim udaljenostima i mogućnost ranog upozoravanja. Još ne znamo je li operativno sposoban za obavljanje tih zadataka, ali se svakako upravo sada gradi’, rekao je Malinionis za DW.

Kalinjingrad postaje središte elektroničkog ratovanja

Prema pisanju britanskog Timesa, sustavi su prvenstveno namijenjeni otkrivanju i ometanju elektroničkih signala. List se pritom poziva na finsko-poljsku svemirsku i obrambeno-tehnološku tvrtku ICEYE.

Malinionis smatra da bi se radar mogao koristiti i u ofenzivne svrhe.

‘Mogli bi ga koristiti u ofenzivnim operacijama kako bi prikupili više informacija o određenim ciljevima’, objasnio je.

Rano upozorenje o kretanju NATO-ovih snaga, dodao je, Rusiji bi moglo ostaviti više vremena za donošenje odluka u slučaju eventualnog napada na istočno krilo Saveza.

Prema procjeni tvrtke ICEYE, širenje ruskog sustava nadzora izvan horizonta pokazuje da se Kalinjingrad razvija u središte naprednih vojnih senzora i tehnologije za elektroničko ratovanje.

‘Novi radar ukazuje na intenziviranje nadmetanja Rusije i NATO-a za vojnu nadmoć i kontrolu nad regijom Kalinjingrada’, upozorila je latvijska geopolitička analitičarka Evija Djatkovica.

Takav razvoj događaja mogao bi dodatno pojačati napetosti u regiji.

‘To je potencijalno opasna situacija jer se može očekivati daljnje jačanje vojne prisutnosti na obje strane, a u jednom trenutku preventivni udar mogao bi postati opcija kako bi se drugoj strani uskratila neprihvatljiva prednost u regiji’, rekla je Djatkovica.

Ruska vojna ispostava između Poljske i Litve

Kalinjingrad je ruska eksklava na Baltičkom moru, smještena između članica NATO-a Poljske i Litve. Zbog svojeg položaja i vojne infrastrukture predstavlja jedno od strateški najosjetljivijih područja u odnosima Rusije i Zapada.

Moskva je već upozoravala da bi bila spremna upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju pokušaja NATO-a da blokira tu rusku ispostavu.

Kalinjingradska oblast najmanja je ruska federalna jedinica, proteže se oko 200 kilometara od istoka prema zapadu i 100 kilometara od sjevera prema jugu. No njezina veličina ne odražava i vojnu snagu kojom raspolaže.

‘Prema nekim izvorima, Rusija ima mogućnost da u Kalinjingradu rasporedi do 100 nuklearnih bojevih glava. Pojedini izvori navode da je njihovo raspoređivanje tamo već počelo, mada to još nije potvrđeno’, rekao je Malinionis.

Satelitske snimke upućuju i na dodatno jačanje vojnih kapaciteta. Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je da su u vojnoj zračnoj luci Kalinjingrad-Čkalovsk izgrađena nova skloništa za borbene zrakoplove. Na drugim snimkama vide se i lansirne platforme mobilnog protuzračnog sustava S-400 u Baltiisku, što bi moglo upućivati na to da su sustavi već operativni.

‘Ovi faktori jasno pokazuju strateški značaj teritorija oko Kalinjingrada i za Rusiju i za NATO’, istaknula je Djatkovica.

Geografski položaj eksklave i tamošnji nuklearni arsenal, dodala je, Rusiji omogućuju upućivanje prijetnji prema većini europskih glavnih gradova.

Zapad odgovara jačanjem vojnih kapaciteta

Djatkovica smatra da bi rusko jačanje vojnih kapaciteta trebalo potaknuti europske zemlje i NATO na dodatna ulaganja u obranu.

‘Ruski zlonamjerni signali trebali bi potaknuti Zapad da nastavi s jačanjem svojih vojnih kapaciteta, što će zauzvrat učiniti zajedničko odvraćanje NATO-a i Europe uvjerljivijim’, poručila je.

Jedan od odgovora dolazi iz Njemačke. Proizvođač oružja Rheinmetall u suradnji s tvrtkom ICEYE razvija satelite opremljene radarom sa sintetičkom aperturom (SAR). Ta tehnologija omogućuje izradu preciznih snimki kretanja vojnih postrojbi i položaja neprijateljskih snaga, čak i noću i u nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Sateliti bi trebali biti korišteni na istočnom krilu NATO-a, ali i u sklopu brigade Bundeswehra raspoređene u Litvi. Prvi bi trebali biti lansirani raketom SpaceX-a početkom 2027. godine.

Malinionis ističe da je prilagodba ključna lekcija koju europski čelnici moraju usvojiti u uvjetima ruske agresije. Ipak, upozorava i na jednu slabost novog ruskog radarskog sustava.

‘Postoji jedna slabost ovog novog ruskog radara. Toliko je ogroman da predstavlja prilično laku metu!’