Naši atmosferski fizičari, prof. dr. sc. Branko Grisogono i dr. sc. Danijel Belušić, s kolegama iz inozemstva ovih su dana objavili važan rad koji bi u budućnosti trebao poboljšati predviđanja ekstremnih temperatura te unaprijediti klimatološke modele
Studija je objavljena u jednom od najutjecajnijih časopisa na svijetu u području geofizike Reviews of Geophysics koji ima faktor utjecaja IF = 14,8.
'Naš rad pokazuje da podaci i mjerenja nisu dovoljno dobri za proučavanje slabe turbulencije kako bi se mogle bolje prognozirati ekstremne temperature', rekao je za tportal Grisogono.
Nova studija konkretno govori o minimalnim temperaturama i njihovim oscilacijama, a slično istraživanje trebalo bi napraviti za ljetne, ekstremno visoke temperature.
'Naš rad posvećen je ekstremno niskim temperaturama za zimskih noći. To se može primijeniti u mnogim područjima, primjerice moglo bi se bolje prognozirati stvaranje leda na cestama i mostovima, zamrzavanje tla što je važno za poljoprivrednike ili stvaranje visokih koncentracija polutanata. Također će se moći raditi bolje projekcije srednjih, minimalnih i maksimalnih temperatura u godinama koje dolaze, što znači da će se moći kvalitetnije predviđati razvoj klime. Te prognoze danas su dosta loše', pojasnio je naš fizičar.
Nova studija proniče u prirodu mjerenja, u teoriju i numeričko modeliranje, odnosno simuliranje najnižeg sloja atmosfere kada je ona vrlo stabilna, što se događa uglavnom noću tijekom zime. Tada je turbulencija u zraku najčešće slaba i sporadična u prostoru i vremenu te lako dolazi do značajnog međudjelovanja s kratkim atmosferskim valovima. U takvim meteorološkim situacijama stvaraju se najveće koncentracije zračnog onečišćenja jer nema puno vjetra i miješanja u zraku, ostvaruju se ekstremno niske prizemne temperature zraka jer tada dominira dugovalno ohlađivanje podloge što pak uzrokuje stvaranje leda.
'Takvi i pripadajući procesi još nisu dobro shvaćeni i opisani, a stoga nisu ni adekvatno uključeni u prognostičke meteorološke i klimatske modele, u modeliranje evolucije ledenjaka, itd.', istaknuo je prof. Grisogono.
Naši znanstvenici u vrhu
Branko Grisogono, česti sugovornik tportala, redoviti je profesor u trajnom zvanju na PMF-u u Zagrebu. Diplomirao je i magistrirao na istom fakultetu 1983. i 1987., doktorirao je fiziku 1992. u Desert Research Instituteu u Renou. Bio je izvanredni profesor na Sveučilištu u Uppsali, a potom na Sveučilištu u Štokholmu u Švedskoj, od 1996. do 2003. godine, kada se vratio u Zagreb. Objavio je preko 60 recenziranih znanstvenih radova uglavnom u časopisima značajno natprosječnog faktora utjecaja u atmosferskoj fizici, odnosno u meteorologiji, čime se i bavi (ukupni mu je faktor utjecaja u znanstvenim časopisima iznad 140). Jedan je od najcitiranijih hrvatskih geofizičara, vodi znanstveno-istraživačke projekte, bio je ili jest u uredničkom odboru nekoliko međunarodnih časopisa. Uveo je nekoliko novih znanstvenih pristupa u dinamici geofizičkih fluida.
Njegov mlađi kolega Danijel Belušić diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Geofizičkom odsjeku PMF-a. Radio je oko tri i pol godine na prestižnom australskom sveučilištu Monash, a odnedavno radi u Velikoj Britaniji. Objavio je preko 30 znanstvenih radova u renomiranim časopisima. Surađuje s vrhunskim znanstvenicima u domeni atmosferske turbulencije.
