Dok čovječanstvo i dalje sagorijeva fosilna goriva i podiže globalnu temperaturu, posljedice klimatskih promjena više nisu ograničene samo na toplinske valove, poplave, suše i požare. Znanstvenici upozoravaju da se sada približavamo točki u kojoj ključni prirodni sustavi – od Amazone do ledenih pokrova na polovima – mogu kolabirati, što bi izazvalo lančane reakcije diljem planeta.

'Rapidno se približavamo višestrukim prijelomnim točkama koje bi mogle transformirati naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu', rekao je Tim Lenton s Instituta za globalne sustave Sveučilišta u Exeteru, jedan od autora izvješća objavljenog u nedjelju, piše CNN.

Koralji su prvi pali

Prema izvješću, prijelomna točka već je dosegnuta kod toplovodnih koraljnih grebena. Od 2023. godine oceani bilježe rekordne temperature, a više od 80 posto svjetskih grebena pogođeno je najgorim masovnim izbjeljivanjem u povijesti.

'Gurali smo ih preko granica njihove izdržljivosti', kaže Mike Barrett iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF). Ako se zagrijavanje ne zaustavi, 'opsežni koraljni sustavi kakve poznajemo – bit će izgubljeni', upozoravaju autori.

Posljedice bi bile goleme: koraljni grebeni osiguravaju stanište za tisuće morskih vrsta, ključni su za prehranu stotina milijuna ljudi, donose bilijune dolara globalnoj ekonomiji te štite obale od oluja.

Sljedeća crvena lampica: Kolaps oceanskih struja

Ako temperature nastave rasti, prijete nam još ozbiljniji lomovi klimatskog sustava. Jedan od najopasnijih je mogući kolaps Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC) – sustava oceanskih struja koji regulira klimu, uključujući i onu u Europi.

Takav scenarij mogao bi uzrokovati naglo zahlađenje u nekim dijelovima svijeta, ekstremno zagrijavanje u drugima, poremetiti monsunske cikluse i podići razinu mora. 'Postoji mogućnost da se kolaps dogodi unutar života ljudi koji danas žive na planetu', upozorava Barrett.

Svijet nije spreman na nagle promjene

Većina globalnih politika i međunarodnih sporazuma osmišljena je za postepene promjene, a ne za 'nagla, nepovratna i međusobno povezana pomicanja', kaže Manjana Milkoreit sa Sveučilišta u Oslu.

Autori stoga pozivaju vlade da hitno smanje emisije stakleničkih plinova i ubrzano uklanjaju CO2 iz atmosfere. Prema Tima Lentonu, cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva već ćemo preći, ali ključno je 'spriječiti dodatno pregrijavanje i što brže sniziti temperature natrag'.

Nije sve tako crno

Usprkos sumornoj slici, izvješće donosi i dozu optimizma. Ističe 'revolucionarno ubrzanje' u razvoju solarne energije, električnih vozila, baterija i toplinskih pumpi. Jednom kada čiste tehnologije zamijene prljave – povratka više nema, jer su čišće opcije i jeftinije i učinkovitije.

Izvješće stiže mjesec dana prije nego što se svjetski čelnici okupe u Brazilu na klimatskom summitu COP30, na kojem bi države trebale predstaviti svoje nove planove za smanjenje emisija do 2035. godine.

'Ako ne djelujemo odlučno sada, izgubit ćemo ne samo koralje, već i Amazonsku prašumu, ledene ploče i ključne oceanske struje', upozorava Barrett. 'U tom scenariju gledali bismo pravo u klimatsku katastrofu za cijelo čovječanstvo.'