Švedska ubrzano jača obranu strateški važnog otoka Gotlanda u Baltičkom moru, smatranog jednom od ključnih točaka za sigurnost NATO-a. Uz povratak vojske, proširenje obveznog vojnog roka i jačanje civilne zaštite, vlasti žele biti spremne za svaki scenarij, uključujući moguću rusku agresiju ili hibridne napade
Gotland, najveći švedski otok s oko 61 tisućom stanovnika, nalazi se svega 275 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrada. Zbog svojeg položaja smatra se strateški iznimno važnim jer bi kontrola nad njime omogućila nadzor velikog dijela Baltičkog mora i otežala dolazak pojačanja NATO-ovim saveznicima u baltičkim državama.
'Ako kontrolirate Gotland, kontrolirate i Baltičko more. Zato moramo zadržati kontrolu nad otokom, ne samo zbog Švedske, nego i zbog NATO-a', rekao je za The Guardian zapovjednik švedske vojske na Gotlandu, pukovnik Andreas Gustafsson.
Povratak vojske nakon desetljeća
Na vrhuncu Hladnog rata na Gotlandu su djelovale četiri vojne pukovnije s oko 25.000 vojnika u slučaju mobilizacije. No posljednja pukovnija P18 ugašena je 2005. godine, ostavljajući na otoku tek manju postrojbu domobranskih snaga.
vezane vijesti
Situacija se promijenila nakon pogoršanja sigurnosnih prilika u Europi. Pukovnija P18 ponovno je uspostavljena 2018. godine, a njezino širenje ubrzano je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Otkako je Švedska postala članica NATO-a, Gotland redovito ugošćuje savezničke vojne vježbe.
Među novim pripadnicima vojske je i 19-godišnja Ella Adman, koja je prije samo nekoliko mjeseci završila srednju školu, a danas služi 15-mjesečni obvezni vojni rok. Uskoro će prvi put sudjelovati u službenoj zadaći osiguravanja švedske kraljevske obitelji u Stockholmu.
'U vojsci otkrijete koliko zapravo možete i koliko postajete snažni kao tim', rekla je.
Švedska povećava ulaganja u obranu
Švedska je posljednjih godina znatno povećala obrambena izdvajanja. Ove godine za obranu izdvaja 2,8 posto BDP-a, a od 2028. planira povećati taj udio na 3,1 posto. Istodobno je proširila sustav obveznog vojnog roka da bi povećala broj obučenih vojnika.
No Gustafsson upozorava da ubrzano naoružavanje nije jednostavno.
'Cijeli NATO trenutačno kupuje vojnu opremu. Zbog velike potražnje teško je brzo nabaviti sustave, posebno topništvo, što ograničava jačanje naših sposobnosti', rekao je.
Veća prijetnja špijunaža nego invazija
Iako švedska vojska procjenjuje da neposredna prijetnja klasičnom vojnom invazijom trenutačno nije velika, upozorava da su špijunaža, sabotaže i drugi oblici hibridnog djelovanja realna opasnost.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da Rusija, u slučaju primirja ili završetka rata u Ukrajini, brzo prebaci dio svojih snaga prema Finskoj i baltičkim državama.
'Što je Rusija pod većim pritiskom, to može postati nepredvidljivija', upozorio je Gustafsson.
Prema švedskim obrambenim planovima za razdoblje od 2025. do 2030. godine, iznenadni napad na Gotland zračnim ili pomorskim snagama jedan je od sedam scenarija za koje država razvija posebne planove obrane.
Građani uče kako preživjeti krizu
Švedska obrana ne temelji se samo na vojsci te je velik naglasak stavljen na otpornost civilnog stanovništva.
Liječnica Eva Rinblad prije godinu dana pokrenula je skupinu za kriznu pripravnost u svojem susjedstvu. Stanovnici zajednički popisuju dostupne zalihe vode, hrane, električne energije i komunikacijskih sredstava, planiraju označiti sve lokalne izvore vode te uspostaviti krizni centar u kojem bi se ljudi mogli grijati, kuhati, puniti mobitele ili prenoćiti u slučaju prekida opskrbe.
Kod kuće već imaju podrum s hranom, povrtnjak, voćnjak, kokoši, patke, solarne panele i sustav za prikupljanje kišnice.
'Ako bi se sutra dogodio napad, društvo bi trebalo nastaviti funkcionirati koliko god je moguće. Vrtići i škole trebali bi ostati otvoreni, a ljudi nastaviti raditi gdje je to moguće', smatra Rinblad.
Kasnije ove godine na Gotlandu će biti provedena i velika vježba evakuacije nekoliko stotina stanovnika s jednog dijela otoka na drugi.
Gotland kao model za cijelu Švedsku
Ravnatelj Švedske agencije za civilnu zaštitu i otpornost (MSB) Mikael Frisell kaže da se Gotland koristi kao ogledni primjer za razvoj sustava otpornosti u cijeloj zemlji.
Zbog izoliranog položaja otoka poseban se naglasak stavlja na samodostatnost i sposobnost funkcioniranja u slučaju prekida opskrbnih lanaca. Vlasti zato unapređuju hitne službe, pripremaju se za masovne nesreće, uklanjanje neeksplodiranih ubojitih sredstava i spašavanje iz urušenih zgrada, koristeći iskustva stečena u ratu u Ukrajini.
'Nikada ne možete reći da ste potpuno spremni. Uvijek se morate pitati: ako se dogodi najgore, hoće li naši planovi biti dovoljni ili ih moramo prilagoditi', rekao je Per Wikberg, strateg za kriznu pripravnost Gotlanda.
