Da će ZKP pasti pred Ustavnim sudom, i to najkasnije do srpnja, neslužbeno se može čuti već neko vrijeme, iako službene potvrde nema, premda su mnogi u tom pravcu skloni tumačiti nedavnu izjavu voditelja radne skupine za izmjene ZKP-a Berislava Pavišića o tome da će pričekati odluku Ustavnoga suda prije negoli krenu u pripremu nekih izmjena zakona.

U međuvremenu, pojavljuju se različite implikacije moguće negativne odluke pa dok jedni strahuju da bi to moglo biti otvaranje Pandorine kutije, drugi drže da se nikakvi tektonski poremećaji u odnosu na postojeće procese neće dogoditi. U resornom Ministarstvu govore da bi nacrt izmjena trebao biti gotov u lipnju, da bi Sabor mogao prije ljetne stanke izglasati izmjene, ali glavni koncept Zakona ne kane mijenjati, uz važnu napomenu da će čak i ako Ustavni sud poništi neke od njegovih odredbi, biti potrebno od slučaja do slučaja analizirati je li bilo narušavanja prava obrane.

Da će svaki slučaj trebati gledati zasebno, redom su nam bilo službeno, bilo neslužbeno, kazali i svi stručnjaci s kojima smo razgovarali. Podsjetimo, otkako je 2009. novi ZKP stupio na snagu, niz odvjetnika podnio je ustavnim sucima prijedloge za ocjenu ustavnosti više desetaka njegovih odredbi kojima se, smatraju, krše prava okrivljenika zagarantirana Ustavom i konvencijama o ljudskim pravima.

Javnost pogrešno gleda samo na razvikane slučajeve

Među najčešće osporavanim odredbama spominje se nemogućnost žalbe na pokretanje istrage, naime, tužitelj protiv određene osobe može otvoriti istragu bez ikakve mogućnosti da tu sumnju osoba može osporiti. Problematično je i što i nezakoniti dokazi mogu biti zakoniti ako su u pitanju posebno teška djela. Nadalje, tu je kontradiktornost ispitivanja u istrazi, jer branitelji ne mogu biti prisutni na ispitivanju svjedoka i smatraju da tužitelji mogu oblikovati iskaz.

Ne treba zaboraviti ni pitanje novca jer Državno odvjetništvo istragu financira iz državnih sredstava, dok istragu obrane financira sam okrivljenik – ako za nju ima novca. Potom, tu je i pitanje oprosnice, naime, zamjera se diskrecijsko pravo tužiteljstvu da može kazneno djelo oprostiti kome želi, a bez ikakve kontrole, u zamjenu za iskaz koji nekoga tereti te, naposljetku, pitanje privremenog oduzimanja imovine s obzirom na tromost hrvatskog pravosuđa u kojemu sudski postupci mogu trajati i desetljećima.

'Javnost potpuno pogrešno gleda samo na razvikane slučajeve, no u stvarnosti 90 posto kriminaliteta u Republici Hrvatskoj čine potpuno anonimni okrivljenici, a zakoni se ne pišu za konkretne ljude. Ovaj zakon nije pisan za Sanadera, taj Sanader će doći i proći, ali će ostati masa anonimnih osoba koja jednostavno neće moći realizirati neko svoje pravo na obranu', upozorava odvjetnica Jasna Novak, koja je zajedno s Višnjom Drenški Lasan oko dva i pol mjeseca radila na preko 200 stranica materijala, koliko ih ima njihova, ujedno i najpoznatija, inicijativa kojom se od Ustavnoga suda traži ocjena ustavnosti pojedinih odredbi ZKP-a.

'U trenutku kada smo kolegica i ja pisale tu inicijativu, apsolutno ništa od ovih razvikanih procesa uopće nije postojalo, postojale su samo ove situacije, da tako kažem, klasičnog kriminala. Međutim, zbog tadašnje situacije – ubojstava Ivane Hodak i Ive Pukanića te Nike Franjića, javnost je opravdano zahtijevala efikasno postupanje. No, zakon je na kraju pisan u strahovitoj brzini, pod presijom tadašnje vlasti, o njemu praktički nije bilo nikakve javne rasprave, stručne rasprave', kaže Novak i podsjeća da je Zakon izglasan u Saboru 15. prosinca 2008. u drugom čitanju, da bi već pola godine kasnije, 30. lipnja 2009, uslijedile prve izmjene više od četvrtine Zakona, a potom i druga izmjena, 6. srpnja 2011, kada je promijenjeno više od 50 članaka.

Zašto Ustavnom sudu ZKP nije prioritet?

'Iz jednog pravnog sustava potpuno nedosljedno i ne u cijelosti prešlo se na drugi sustav i radile su se kombinacije različitih zakonskih rješenja. Moje mišljenje je da u principu - ako smo kao država u cijelosti bili spremni prihvatiti efikasnu politiku kaznenog progona, onda jednako tako moramo prihvatiti pravne stečevine Europe koje se tiču temeljnih ljudskih prava. No o tome se ne govori, nego samo o efikasnosti, što jest važno, ali ne može biti jedino mjerilo', upozorava Novak, dodajući pritom i da je pitanje koliko se zapravo može govoriti o efikasnosti. Naime, prva faza doista jest efikasnija, ali kad krenu rasprave, što možemo vidjeti i u tekućim procesima, teško da se baš može govoriti o pretjeranoj efikasnosti, a ipak se na kraju zapravo mjeri i očekuje presude - bez obzira na to jesu osuđujuće ili ne.

O mogućoj odluci ustavnih sudaca Novak ne želi špekulirati ni prejudicirati, no smatra da 'doista ne mora doći do propasti razvikanih procesa': 'To doista, po mojem mišljenju, ne mora biti tako, nego će se svaki predmet individualno gledati i to što možda Ustavni sud za neku odredbu zakona kaže da je ona u danom trenutku bila neustavna, ne mora značiti da je i cijeli postupak proveden neustavno.'

Zašto Ustavni sud toliko oteže s donošenjem ocjene ustavnosti ZKP-a, pitanje je koje se neminovno postavlja s obzirom na mnoge prigovore na Zakon, a neslužbeno se i opet spominje raznovrsnost političkog tajminga i različitih utjecaja te raznoraznih više ili manje poznatih sivih eminencija svakojakih vrsta, međutim, službeno o tome nije bilo moguće dobiti komentar s bilo koje strane. Osim što su gotovo svi stručnjaci s kojima smo razgovarali samo podsjetili na nezadovoljstvo koje postoji oko načina izbora ustavnih sudaca, čiju što hitniju promjenu zazivaju.

Novak ne želi špekulirati i ističe: 'Materija je zaista vrlo opsežna i vrlo složena i to treba priznati, ali ne znam zašto im treba toliko. Osobno mislim da je Ustavni sud, s obzirom na to da se radi o jednom organskom zakonu i zakonu kojim se zadire u temeljna ljudska prava, trebao tu inicijativu prioritetno rješavati. Zašto nije – nemam informacije - i sve što bih rekla bile bi neutemeljene špekulacije.'

'S druge strane, kad je Zakon išao u saborsku proceduru, pisalo je u obrazloženju prijedloga da neće zahtijevati dodatna novčana sredstva, što je totalni apsurd jer tu su tehnički uređaji, ali i edukacija, jer mi smo sad počeli glumiti Amerikance, a cijeli život radimo po Austrijancima i Nijemcima. S druge strane, ZKP je donio i neke dobre strane, primjerice, u puno većoj mjeri su zaštićena prava žrtava, one mogu imati čak i savjetnike iz redova odvjetnika te mogu i puno aktivnije sudjelovati u postupku', napominje Novak.

Nema jednakosti oružja u postupku, a DORH ne smije biti kontroliran

Da 'prvo tek treba dočekati ocjenu Ustavnog suda koja može značiti svašta i ništa, ali i da se i nakon te odluke u postojećim procesima ništa drastično neće promijeniti', smatra i ugledni odvjetnik Branko Šerić, koji ujedno podsjeća i na to da se 'prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno, kao i načelo primjene blažeg zakona te vremensko važenje kaznenog zakonodavstva'.

Na primjedbe da će u slučaju negativne ocjene odvjetnici za svoje branjenike tražiti zadovoljštinu na Europskom sudu za ljudska prava, Šerić kaže da je to 'logičan postupak', ali i upozorava da će 'trebati proći vrijeme da uopće dođe do presuda, a i ELJSP će gledati je li u međuvremenu došlo do zakonskih izmjena u skladu s praksom ELJSP-a'.

'U slučaju promjena svakako trebati obratiti pažnju na prijelazne i završne odredbe jer i novi zakon ne može odmah stupiti na snagu', upozorava Šerić, a navodne promjene koje ustavni suci spremaju s obzirom na nepostojanje prave kontrole nad radom DORH-a, a koja bi trebala biti ne politička, nego sudska, pri čemu nema objašnjenja što bi to zapravo trebalo značiti, Šerić upozorava da 'DORH mora biti neovisan i ne smije biti pod ičijom kontrolom'.

Zaključujući da bi bez konkretne odluke Ustavnog suda, na koju će trebati ipak još malo pričekati, sve bilo samo špekuliranje, samo još jednom upozorava da bi 'svakako trebalo doći do prave jednakosti oružja u smislu da se i rezultati iz istrage koju provodi okrivljenikova obrana doista uvaže kao dokazi, a ne da samo tužiteljstvo, koje je naposljetku također jedna od strana u postupku, ima tu privilegiju'.