Priključenje ekonomskog stručnjaka Ivana Lovrinovića stranci Most nezavisnih lista rezultiralo je i pretpostavkama da će podršku toj rastućoj političkoj snazi na čelu s metkovskim gradonačelnikom Božom Petrovom uoči parlamentarnih dati i Udruga Franak, čije je zaštitno lice upravo taj bivši dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iz Udruge Franak, međutim, poručuju da su oni apolitični i takvi će ostati
Odluka Ivana Lovrinovića, stručnog suradnika Udruge Franak, njegov je privatni angažman, naglašava koordinator Udruge Ivan Kontrec.
'On jest naš stručni suradnik, međutim, mi kao udruga ne bavimo se politikom i ne komentiramo ničije političke angažmane. To je u njegovoj privatnoj sferi, što mi ne komentiramo', kazao je Kontrec, od kojega doznajemo da će Lovrinović i dalje ostati stručni suradnik Udruge Franak.
Na opasku da bi zaduženi u švicarcima, ali i svi drugi koji podržavaju misiju Udruge Franak, priključenje Lovrinovića Mostu mogli shvatiti kao signal za koju bi se političku opciju trebali opredijeliti, ponavlja da Udruga Franak uopće ne komentira politiku. 'Apolitični smo, udruga smo građana koja želi riješiti svoj problem i stvarno nemamo nikakve namjere komentirati politiku', kaže Kontrec.
Više od toga, kaže, muče ga napisi u medijima koji problematiziraju je li se netko zadužio u švicarcima kako bi kupio apartman na moru.
'Što to znači, da bi nekome sada to trebalo oduzeti jer bankari procjenjuju da apartmani imaju vrijednost i dobra su investicija? Jednostavno, kredit u švicarskim francima je proizvod s greškom i svi njegovi korisnici trebaju imati jednak status. To vam je isto kao da ste kupili dva automobila od kojih jednom ne valjaju kočnice. I sad vam proizvođač kaže da to nema veze i da vozite ispravni automobil. A to što moje automobil ima pokvarene kočnice - to nije njihov problem', ilustrira Kontrec.
Kako osigurati manje kamatne stope?
Ni u osobno ime Kontrec se ne želi izjasniti je li mu draže što se Lovrinović odlučio za Most nego za HDZ ili SDP. Ipak, komentirao je predizborna obećanja ministra financija Borisa Lalovca koji je između ostalog najavio da će SDP, ako pobijedi, rješavati stambena pitanja građana kroz manje rate kredita i pritiskati banke zbog visokih kamatnih stopa od šest posto, dok se krediti u Zapadnoj Europi nude uz kamatu od jedan do dva posto. Kako Lalovac može osigurati smanjenje kamatnih stopa?
'Banke nitko ne može natjerati na to. Ali moguće je, upravo na ovaj način, kroz smanjenu glavnicu. Recimo, imam 600.000 kuna kredita i ako mi se glavnica smanji na 400.000, ja ponovno postajem kreditno sposoban jer nisam zaduženiji nego što sam bio. Imam mogućnost kombinirati; mogu otići u HPB ili neku drugu banku, uzet kunski ili euro kredit i tako zatvoriti stari. Na taj način povećava se konkurentnost i pretpostavljam da će banke samim time, jer sigurno žele osvojiti dio tržišta, smanjivati kamate. Dosad su banke funkcionirale kao nekakav kartel, podijelili su i zauzeli pozicije te doveli do zagušenja. Ovako tržište može opet profunkcionirati i na taj način se može u budućnosti smanjivati kamata', objašnjava Kontrec.
Naravno, preduvjet za sve to cjelovita je provedba aktualnog Vladinog prijedloga rješenja problema švicarskog franka.
