Visoki bonusi za novačenje, koje Rusija nudi da bi podržala ratne napore u Ukrajini, značajno opterećuju gospodarstvo zemlje, navodi se u nedavnom izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW)
Troškovi bonusa i širenja radne snage u obrambenom sektoru znatno su porasli. Prošlog srpnja predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom se standardni bonus za novačenje više nego udvostručuje – sa 195.000 na 400.000 rubalja – što je gotovo pet puta više od prosječne mjesečne plaće u Rusiji, prenosi Business Insider.
Ovaj poticaj za novačenje stavio je vojsku u izravnu konkurenciju s civilnim industrijama za radnu snagu, što je dovelo do povećanja plaća i cijena, osobito u uslužnim djelatnostima, dok Rusija nastavlja ulagati značajna sredstva u ratne napore.
'Rusija ne može beskonačno zamjenjivati svoje gubitke trenutnom stopom žrtava bez prisilne mobilizacije pričuve, a predsjednik Putin pokazao je veliku nevoljkost narediti to, niti može održavati sve veće isplate vojnicima jer si rusko gospodarstvo to ne može priuštiti', navode analitičari ISW-a.
'Moskva pali svijeću s obje strane'
Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz lipnja, Rusija je dosad u ratu imala više od 950.000 ranjenih i smrtno stradalih vojnika.
Analitičari ISW-a upozoravaju da Moskva 'pali svijeću s obje strane' – ublažava monetarnu politiku da bi podržala rast, a istovremeno povećava ratnu potrošnju. Ova kombinacija, kažu, prijeti daljnjom destabilizacijom gospodarstva.
Ruske 'neodrživo visoke' isplate vojnicima vjerojatno će smanjiti kupovnu moć potrošača, dugoročno oslabiti rubalj i produbiti makroekonomsku nestabilnost, zaključuju analitičari ISW-a.
Cijena ruskog ratom potaknutog gospodarskog procvata
Putinova administracija prošle godine premašila je svoje ciljeve u procesu novačenja, uglavnom nudeći unosne bonuse. Neke regionalne vlade čak su ponudile iznose u rangu s isplatama za prijavu u američku vojsku. Ovaj pristup pomogao je potaknuti kratkoročni rast.
Ekonomisti think tanka Bruegel, sa sjedištem u Bruxellesu, navode da su vojni izdaci i potrošnja potaknuta bonusima bili ključni faktori rasta ruskog BDP-a u 2023. i 2024. godini.
Kako je gospodarstvo prelazilo u ratno stanje, obrambeni sektor i ratna potrošnja imali su najviše koristi od toga. No do sredine 2023. godine gospodarstvo je počelo pokazivati znakove pregrijavanja, što je prisililo središnju banku na nekoliko povećanja kamatnih stopa.
'Ipak, budući da je velik dio kreditiranja obavljen po subvencioniranim kamatnim stopama i da je vojno-industrijski kompleks zaštićen javnim nabavama, povećanje kamatnih stopa uglavnom je utjecalo na sektore koji nisu povezani s ratom', dodaju ekonomisti Bruegela.
No i vojno-industrijski sektor počeo je pokazivati znakove stagnacije do kraja 2024. godine. 'Gospodarstvo se suočilo s ograničenjima na strani ponude', navode ekonomisti.
Strukturni izazovi
Kako Banka Rusije usmjerava kredite u sektore povezane s vojskom, ostali dijelovi gospodarstva suočavaju se sa sve većim pritiscima.
Strukturne slabosti u ruskom ratnom gospodarstvu i dalje postoje, unatoč tome što se do sada činio otpornim zahvaljujući priljevu ratne potrošnje.
'Rusija je izgubila glavna izvozna tržišta za svoje obrambene proizvode, suočava se s rastućim troškovima zbog izbjegavanja sankcija i pati od loše politike u pogledu rada i migracija, a sve to pogoršava njezine strukturne izazove', zaključuju ekonomisti Bruegela.