Prema tri izvora bliskih ruskom predsjedniku, s kojima je razgovarao Reuters, Putin planira nastaviti rat dok Zapad ne prihvati temeljne ruske zahtjeve.

Mogao bi to biti kraj priče o velikom dogovoru dvojice predsjednika kojim će se završiti rat u Ukrajini. Predizbornih Trumpovih najava da će 'sve riješiti u 24 sata' više se nitko i ne sjeća.

Kako se mijenjao odnos Trumpa i Putina?

Odmah nakon Trumpove inauguracije u siječnju Putin mu je poslao službenu čestitku i najavio da je otvoren za dogovor vezan za završetak rata. Trump je povukao izjavu o 24 sata za završetak sukoba, tvrdeći da je 30 dana realan rok. Pritom ne optužuje Putina da je jedini krivac za rat.

U veljači američki izaslanik Steven Witkoff odlazi u Moskvu da bi pregovarao o razmjeni zarobljenika, čime se formalno ponovno uspostavlja izravna komunikacija SAD-a i Rusije.

Dan kasnije telefonski razgovaraju Trump i Putin. Teme su rat u Ukrajini, energetska sigurnost i eventualni susreti. Oba lidera razgovor ocjenjuju dobrim, a Trump poručuje da Putin ima iskrene namjere zaustaviti rat i počinje kritizirati Ukrajinu jer ga želi produžiti, protiv je njezina članstva u NATO-u i kritizira predsjednika Zelenskog zbog 'nepopustljivosti'.

Zadnjeg dana veljače događa se i čuvena svađa Trumpa i Zelenskog pred kamerama u Bijeloj kući.

U ožujku su dvojica lidera nekoliko puta razgovarali telefonski. Razgovaralo se opet o mogućem prekidu vatre u Ukrajini, o razmjeni zarobljenika i rusko-ukrajinskim pregovorima posredstvom trećih zemalja (Turska, Saudijska Arabija).

U iduća dva mjeseca nije bilo pomaka, odvijala se komunikacija telefonom, čak se najavljivao njihov sastanak uživo. Istodobno je Trump počeo sve češće spominjati kako mu se čini da Putin ne želi mir.

U lipnju je prvi put razgovore s Putinom opisao kao 'konstruktivne, ali nedovoljno produktivne'. Uz to, Putin je odbio trilateralni susret sa Zelenskim, što je Trump pokušao dogovoriti.

Početkom srpnja Trump oštro napada Putina zbog pojačanih napada na ukrajinske gradove, a ruski predsjednik nakon toga poručuje da njegova zemlja neće odustati od svojih vojnih ciljeva.

Američki predsjednik tada objavljuje rok od 50 dana i na izravno pitanje je li sada konačno na strani Ukrajine kaže: 'Nisam ni na čijoj strani. Na strani sam čovječanstva jer želim da se ubijanje zaustavi.'

Putin ga vuče za nos

Prijateljska retorika puna komplimenata Putina i Trumpa prerasla je tako u otvorene napetosti i optužbe.

'Putin vuče Trumpa za nos, to je jasno svima koji malo više znaju o Rusiji i Kremlju', rekao je Mikhail Komin, ruski analitičar koji živi u Beču. 'On samo kupuje vrijeme da ostvari svoje ciljeve, pritom pazeći da Trumpa ne iritira previše kako bi ovaj ostao neutralan, odnosno ne bi povećao slanje oružja Ukrajini', dodao je.

Jennifer Kavanagh iz američkog think thanka Defense Priorities kaže da od ove Trumpove najave ne očekuje ništa, ponajmanje promjenu situacije na terenu. 'Trump mijenja svoj stav gotovo svaki tjedan. Vidjeli smo već niz njegovih ultimatuma koji nisu promijenili situaciju, a sankcije kojima prijeti mogle bi nanijeti više štete američkom gospodarstvu nego bilo kome drugome.'

I vodeći svjetski mediji pišu u svojim analizama da je odnos dvojice lidera očito došao do točke kada se mora isporučiti nekakav rezultat, ali ne vjeruju da će doći do krajnjeg cilja - mirovnog sporazuma.

Pogrešan pristup Trumpa?

U Guardianu ističu da je Trump pristupio Putinu 'kao nekretninski posrednik' koji nudi tuđi teritorij za nešto sasvim neodređeno, bez ulaska u razloge zbog kojih je do rata uopće došlo i promišljanja koliko bi trajao takav mir.

Time piše da Trump od početka ne sluša američku obavještajnu zajednicu i misli da može uvjeriti Putina da potpuno promijeni svoju politiku.

Washington Post navodi da je Trumpova strategija 'eskalacijom do deeskalacije' primjenjiva na dio zemalja i carine, ali nije na čovjeka koji je pokrenuo invaziju i koji u svojoj državi nije nikako ugrožen.

Slični politički instinkti

Zaključno, velik dio američkih analitičara navodi da Trump i Putin dijele sličan politički instinkt - populizam, prijezir prema institucijama i sklonost autoritarnom stilu. A njihova suradnja i u prvom Trumpovu mandatu, kada nije bilo većih neslaganja, nikada nije bila savez, već međusobno iskorištavanje.

Taj odnos može završiti na tri načina, kažu: u Putinovu korist, u potpunom preokretu ili u nevidljivoj nagodbi koja slabi temelje zapadnog poretka.

Ruska politologinja Aleksandra Filipenko, koja od početka invazije na Ukrajinu živi i radi u Litvi, kaže za Deutsche Welle da po isteku roka od 50 dana ne očekuje ništa drastično. Čak više vjeruje da će taj rok proći, a dvojica lidera će se vratiti staroj priči - tihim nagodbama i pragmatičnom cinizmu.

A rat i razaranje Ukrajine će i dalje trajati.