Na sjednici Vlade usvojen je rebalans proračuna za ovu godinu. Najviše će dobiti Ministarstvo rada, dok Ministarstvo gospodarstva ostaje bez 426 milijuna eura i time je najveći gubitnik. O svemu je u emisiji RTL Danas govorio ministar financija Marko Primorac
Voditeljicu je zanimalo je li godišnji dodatak umirovljenicima, odnosno šest eura po godini staža, najbolje rješenje koje je Vlada mogla ponuditi, prenosi Net.hr.
Primorac je objasnio da su financijski okviri vrlo uski: “S obzirom na to da je deficit na razini opće države 2,9 posto, što ste mogli vidjeti iz predstavljanja prijedloga rebalansa, a mi se moramo držati kriterija iz Maastrichta, koji utvrđuju maksimalnu dozvoljenu razinu deficita od tri posto BDP-a. S ovakvim rebalansom de facto plešemo po rubu, uvjereni smo da će to biti do tri posto BDP-a, ali bilo kakvi rashodi koji bi bili veći od onih što smo trenutačno predložili, jednostavno bi rezultirali prelaskom te granice, odnosno otvaranjem procedure prekomjernog proračunskog manjka.”
Zašto ne i dvostruko povećanje mirovina?
Na pitanje bi li se moglo učiniti više, s obzirom na to da trećina umirovljenika živi na rubu siromaštva, Primorac je rekao: “Mogli smo povećati duplo mirovine, onda bismo imali puno veći deficit nego što imamo sada. Otvorila bi se procedura prekomjernog manjka, država bi mogla završiti u bankrotu. To su sve posljedice. Trudimo se raspoređivati sredstva koja imamo na najbolji mogući način. Ovo je u postojećim okvirima, s obzirom na to da smo se de facto zadržali na rubu granice od tri posto, maksimalno što se moglo učiniti u okvir ovog proračuna. Svakako, treba i dalje snažiti mirovine i povećavati ih.”
Dodao je da mirovine same po sebi nisu socijalna mjera: “Moramo voditi računa o tome da mirovine nisu dio socijalne politike. Socijalna politika je ta koja rješava problem niskih plaća, niskih mirovina, nezaposlenih... Ako su mirovine i dalje niske za pojedince, oni trebaju kroz socijalnu politiku imati druge mjere za one koji su najugroženiji i tako im se treba pomagati. To i činimo kroz mjere za energente, naknade za ugrožene kupce energenata, minimalnu zajamčenu naknadu... Sve te naknade treba pojačavati. Naravno da građani uvijek žele dobiti što više i ja to u potpunosti razumijem.”
O inflaciji
Na pitanje može li zamisliti život s 10 eura dnevno, ministar je kratko poručio: “Četvrti put me pitate isto pitanje. Već sam na to odgovorio.” Potom se osvrnuo na inflaciju: “Vlada je dosad učinila niz iskoraka koji su u njenoj domeni. Zamrzavanjem košarice proizvoda, povećavanjem određenih naknada, isplatama, primjerice naknade za ugroženog kupca energenata, povećanjem svih naknada koje je mogla povećati. Međutim, tu su i druge institucije koje trebaju brinuti o inflaciji...”
Što se tiče Hrvatske narodne banke, čiju je pasivnost kritizirao i premijer Plenković, Primorac je rekao: “Nije ovdje pitanje prozivanja i prebacivanja odgovornosti, ali činjenica je da ako imate instituciju čiji je primarni cilj osiguranje stabilnosti cijena, a u medijskom prostoru kontinuirano se javljaju svi drugi akteri i postavljaju se pitanja svim drugim akterima, a najmanje su u toj raspravi zastupljeni oni kojima je to primarni cilj, onda nešto očito ne valja.”
vezane vijesti
'Inflacija povećava prihoda od PDV-a'
Oporba tvrdi da Vladi inflacija zapravo odgovara jer puni proračun, no Primorac to odlučno odbacuje: “Suluda teza, da državi to odgovara, onda ne bi imala deficit 2,9 posto BDP-a. Onda bi država završavala u suficitu. Međutim, inflacija povećava prihode od PDV-a, ali je država zbog inflacije suočena s puno većim troškovima nego s prihodima. Nemamo uslijed inflacije povećani priljev sredstava koji držimo, nego zbog toga moramo isplaćivati različite naknade, povećavati plaće, mirovine.”
Što kad nestane europskog novca?
Na pitanje što će biti kad oslabi dotok europskog novca, ministar odgovara: “Ne znam odakle to, zašto bi se zatvorila sredstva iz EU fondova? ... Dobivat ćemo sve dok postoji kohezijska i sve druge politike koje smo koristili i do sada. Što se više približavamo prosjeku Europske unije, ta se sredstva mogu posljedično smanjivati, ali ne znači da će stati.”
Novinarka ga je podsjetila na izjavu Martine Dalić da se u dobrim vremenima treba pripremati za loša: “Ja ne smatram da su vremena trenutačno dobra. Pripremamo se... kod javnog duga, koji je trenutačno na 57 posto BDP-a. Kriterijima iz Maastrichta dozvoljena je razina od 60 posto BDP-a, a nastojimo kontinuirano smanjivati udio javnog duga... Da država ostane stabilna, da može podmiriti sve svoje obveze, rashode, isplaćivati mirovine. O tome naravno brinemo.”
Na kraju je jasno poručio: “Ne planiramo nove poreze. Poznati smo kao vlada koja smanjuje i ukida poreze.”
