Koalicija voljnih (skupina uglavnom europskih čelnika) sastala se u utorak u Parizu s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi pokušali pogurati napredak prema održivom mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je plan '90 posto puta do cilja', u prostoriji je vladao oprez: nitko nije htio riskirati gubitak američke podrške.

Ali nad raskošnim pariškim sastankom visio je neočekivani problem – Grenland. Najveći otok na svijetu i autonomni teritorij Danske postao je nova opsesija Donalda Trumpa te on tvrdi da ga Sjedinjene Američke Države trebaju iz 'strateških razloga'.

Na sastanku je bila i danska premijerka Mette Frederiksen, ključna saveznica mnogih europskih vlada i važan partner Velikoj Britaniji u NATO-u. Nitko u EU-u ne želi otvoreno izazvati Trumpa, no politička temperatura u Washingtonu i Kopenhagenu brzo raste, piše BBC.

Šest velikih europskih sila poduprlo samostalnost Grenlanda

Šest velikih europskih sila – među njima Velika Britanija, Francuska i Njemačka – objavilo je zajedničku izjavu na marginama pregovora o Ukrajini. Poručili su da se sigurnost Arktika mora rješavati unutar NATO-a, u suradnji sa SAD-om, te da je 'na Danskoj i Grenlandu da samostalno odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda'.

Ipak, odgovor iz Washingtona stigao je gotovo trenutačno, a bio je jasan: to nije dovoljno. Bijela kuća objavila je da 'razmatra niz opcija' za Grenland, uključujući jednostranu kupnju otoka. Još neugodnije za europske čelnike bilo je to što je u priopćenju stajalo da je 'korištenje američke vojske uvijek opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku'.

Europi više nije do smijeha

Trump je i u prvom mandatu govorio o želji da kupi Grenland, ali u Bruxellesu se tada na tu ideju uglavnom gledalo kroz smijeh. No nakon kontroverzne američke vojne intervencije u Venezueli tijekom vikenda nitko se više ne šali. Danska otvoreno upozorava da bi jednostrano preuzimanje Grenlanda značilo kraj transatlantskog saveza koji Europi jamči sigurnost od kraja Drugog svjetskog rata.

Iako SAD već desetljećima ima bazu na Grenlandu, Danska je posljednjih godina povećala ulaganja u obranu otoka, uloživši četiri milijarde dolara u brodove, dronove i zrakoplove. No Trumpova administracija, tvrde u Kopenhagenu, odbija dijalog.

Trump tvrdi da je Grenland 'strateški važan' te da je posvuda 'prekriven ruskim i kineskim brodovima', dodajući da 'Danska to neće moći riješiti'. Kopenhagen to kategorički odbacuje.

Temeljna slabost Europe

Jedan od dužnosnika EU-a rekao je: 'Cijela je situacija još jednom razotkrila temeljnu slabost Europe u odnosu na Trumpa.' Nordijske zemlje brzo su stale uz Dansku, no velike sile (London, Pariz i Berlin) neko su vrijeme šutjele. Tek su naknadno izrazile podršku danskom suverenitetu, ali bez izravne kritike SAD-a.

Camille Grande iz Europskog vijeća za vanjske odnose kaže da bi 'zajednička izjava svih 27 država EU-a te Britanije poslala snažnu poruku Washingtonu'. No to se nije dogodilo. Naprotiv, samo je šest europskih zemalja potpisalo izjavu.

Strah od Trumpovih 'taktika pritiska' paralizira mnoge europske vlade te se uglavnom odlučuju na tihu diplomaciju i čuvanje bilateralnih odnosa umjesto na zajednički nastup. U eri povratka politike velikih sila, između SAD-a, Kine, Rusije i Indije, Europa sve više izgleda kao promatrač i riskira to da bude pregažena.

Kako se EU povijao pred Trumpom

Godinama EU obećava da će imati jaču globalnu ulogu, ali pred Trumpovom administracijom kontinentalna snaga često je djelovala slabo. Primjerice, blok je propustio provesti plan da se ruska zamrznuta imovina iskoristi za financiranje Ukrajine, iako je to bila poruka koju su mnogi očekivali. Kad je Trump uveo 15-postotne carine na europsku robu, EU je odustao od uzvrata iz straha od gubitka američke sigurnosne podrške.

Sada su na redu Danska i Grenland, no stavovi europskih država o Trumpovoj administraciji duboko su podijeljeni. Bivša američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith upozorava da situacija 'riskira raspad EU-a' i otvara 'egzistencijalnu dilemu za NATO'.

'Europa bi trebala ozbiljno shvatiti predsjednika Trumpa i njegov tim kada govore o Grenlandu', upozorila je.