Toplije more i jake atmosferske fronte mogu u budućnosti stvoriti povoljnije uvjete za pojavu meteocunamija na Jadranu, upozorila je dr. sc. Natalija Dunić s Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. U razgovoru s Damirom Gregoretom za RTL objasnila je da je ove godine zabilježeno nekoliko takvih pojava, ali da je još prerano zaključiti da su meteocunamiji postali učestaliji
Mjerne postaje Instituta ove su godine zabilježile meteocunamije na nekoliko lokacija, među kojima su Mali Lošinj, Stari Grad i Vela Luka.
'Nažalost ove godine smo vidjeli malo veći broj pojava meteocunamija. Ne bih rekla da su sad češći, ipak se to radi o jednoj godini, ali ono što možemo sigurno reći - da ti uvjeti koji prethode nastajanju jednog meteocunamija u budućnosti mogu postajati sve učestaliji. Toplo more koje dovodi do razvoja takvih velikih oluja, zatim velika fronta koja prolazi kroz neko područje onda može doći do osciliranja tlaka što na kraju može dovesti do tih meteocunamija', rekla je Dunić u razgovoru za RTL.
vezane vijesti
Meteocunami, za razliku od cunamija izazvanog potresom ili podmorskim odronom, nastaje zbog naglih promjena atmosferskog tlaka i snažnih vremenskih sustava. Takvi poremećaji mogu pokrenuti oscilacije mora i izazvati naglo povlačenje ili podizanje razine vode u lukama i uvalama.
Dunić je upozorila i na morski toplinski val koji je zahvatio Sredozemlje. Copernicus je već izdao upozorenje, a temperatura površine mora na pojedinim područjima više je od tri stupnja iznad prosjeka za ovo doba godine. 'U Jadranu također bilježimo rekordne temperature površina mora što znači da se i tu pojavljuju morski toplinski valovi', kaže znanstvenica.
Objasnila je da se toplinski val u moru razlikuje od onoga u atmosferi po trajanju. Dok se zrak može relativno brzo ohladiti, povišena temperatura mora može potrajati tjednima ili mjesecima.
'Sve što je na nama znanstvenicima je da mjerimo, bilježimo i da možemo istraživati koji je uzrok takvih pojava. Osim što atmosfera direktno grije more, ta energija može zagrijavati dublje slojeve, može doći s drugom vodenom masom, posebno kod nas u Jadranu može doći s istočnog Sredozemlja, jedna topla vodena masa u naše područje i onda nam podiže temperaturu. To je u Hrvatskoj relativno novo područje istraživanja, malo znanstvenika se bavi istraživanjem s fokusom na Jadransko more.'
Poseban problem predstavlja zagrijavanje dubljih slojeva mora jer se oni hlade mnogo sporije od površine. Znanstvenici stoga žele utvrditi dolazi li toplina samo iz atmosfere ili je u Jadran donose i toplije morske struje iz istočnog Sredozemlja.
'Ja se nadam da će uskoro početi istraživanje kroz jedan novi projekt baš da vidimo koji su glavni fizikalni uzroci tom zagrijavanju ne samo na površini mora nego i u dubljim slojevima mora, što je puno bitnije jer se dublji slojevi sporije hlade nego što se može površina ohladiti.'
Dunić naglašava da pojedinačna godina nije dovoljna za zaključak da se meteocunamiji pojavljuju češće. No nastavak zagrijavanja mora i učestaliji snažni vremenski sustavi mogli bi povećati broj situacija u kojima se takve pojave mogu razviti.
