Woldenberg je za mnoge američke kompanije postao simbol otpora politici za koju tvrde da je nepredvidiva, skupa i nezakonita. Nakon što je ranije uspio osporiti dio Trumpovih carina pred američkim Vrhovnim sudom, sada pokušava srušiti i nove namete koje je Washington uveo prema desecima zemalja.

Od igračaka do borbe protiv Bijele kuće

Woldenberg vodi tvrtku Learning Resources iz Illinoisa, koja proizvodi edukativne igračke – od plastelina za razvoj motorike do kompleta za male inženjere. Velik dio proizvoda uvozi iz zemalja poput Kine i Vijetnama, zbog čega ga Trumpove carine izravno pogađaju.

No, tvrdi da njegov cilj nije politički obračun s predsjednikom, nego pitanje zakonitosti.

'Donald Trumpove carine su nezakonite', poručuje Woldenberg, uvjeren da američki predsjednik nema ovlasti samostalno uvoditi takve namete bez odobrenja Kongresa, piše WiWo.

Nakon što su nove carine stupile na snagu, poduzetnik je podnio tužbu pred Međunarodnim trgovačkim sudom u New Yorku. Ako ponovno uspije, Trump bi mogao doživjeti novi pravni poraz, ali i izgubiti potencijalne prihode koji se mjere milijardama dolara.

Trumpu prijeti rupa u proračunu

Trumpova administracija računa da bi nove carine mogle donijeti oko 97 milijardi dolara prihoda tijekom idućeg desetljeća. No kritičari upozoravaju da taj novac u konačnici ne plaćaju strane države, nego američki potrošači kroz više cijene.

Analiza ekonomista Juliana Hinza s Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo pokazuje da bi se oko 96 posto troška carina moglo preliti na američke kupce. Slične zaključke izvela je i američka središnja banka, prema kojoj bi najveći dio tereta završio na domaćim potrošačima.

Prema izračunima Yale Budget Laba, prosječno američko kućanstvo zbog carina već snosi dodatni trošak od oko 1100 dolara.

Carine pod krinkom borbe protiv prisilnog rada?

Nova Woldenbergova tužba odnosi se na carine koje je Trumpova administracija opravdala borbom protiv prisilnog rada. Prema toj odluci, 60 zemalja suočeno je s dodatnim nametima – 46 država s carinom od 12,5 posto, a 14 zemalja, među kojima su i članice Europske unije, s carinom od 10 posto.

No Woldenberg tvrdi da je borba protiv prisilnog rada samo izgovor za ponovno uvođenje širokih carinskih mjera koje su već bile pravno osporene.

Kao dokaz navodi činjenicu da su iste carinske stope primijenjene na potpuno različite zemlje. Norveška, Japan, Švicarska i Australija našle su se u istoj kategoriji kao Angola, Libija, Rusija, Venezuela i Kazahstan, dok su neke države s dokumentiranim problemima prisilnog rada izostavljene s popisa.

Slične dvojbe iznio je i Alan Wolff, bivši zamjenik čelnika Svjetska trgovinska organizacija. Prema njegovoj ocjeni, način na koji su carine uvedene sugerira da je glavni cilj očuvati široki sustav nameta, a ne precizno se boriti protiv prisilnog rada.

Nova pravna bitka protiv Trumpove politike

SAD već desetljećima zabranjuje uvoz proizvoda proizvedenih prisilnim radom, ali kritičari upozoravaju da nove mjere ne djeluju kao ciljana borba protiv tog problema, nego kao univerzalni trgovinski alat.

Woldenberg tvrdi da se ne bori protiv same ideje carina, nego protiv načina na koji ih administracija koristi.

'Ne želimo da proizvodi nastali prisilnim radom budu na policama. Ali ovo nije pravi način za rješavanje tog problema', poručuje.

Njegova prva pravna pobjeda već je imala konkretne posljedice: tvrtke su zatražile povrat više od 10 milijuna dolara ranije plaćenih carina, a pred sudovima se nalazi više od 3700 zahtjeva za povrat novca. Procjenjuje se da bi američka vlada zbog toga mogla morati vratiti više od 81 milijardu dolara.

Prvo ročište u novom postupku očekuje se najesen. Ako Woldenberg ponovno pobijedi, jedan mali proizvođač igračaka mogao bi zadati jedan od najvećih udaraca Trumpovoj trgovinskoj politici.