Suhi dijelovi riječnih korita i ponovno vidljivi davno potopljeni brodovi najuočljiviji su znakovi hidrološke suše koja je zahvatila Hrvatsku i velik dio Europe. No razmjeri problema mnogo su širi od prizora koje je moguće vidjeti golim okom.

Dunav je kod Batine tijekom gotovo dvije trećine dosadašnjeg dijela godine bio ispod praga hidrološke suše, dok se razine podzemnih voda u dijelovima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske nastavljaju snižavati.

Kako u analizi upozorava dr. sc. Tatjana Vujnović, voditeljica Službe za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a, rekordno niski vodostaji mogu otežati plovidbu, navodnjavanje, proizvodnju hrane i vodoopskrbu te utjecati na industriju, energetiku i riječne ekosustave.

Dunav kod Batine pao na minus 142 centimetra

Na hidrološkoj postaji Batina vodostaj Dunava 3. kolovoza pao je na minus 142 centimetra, što je novi apsolutni minimum. Dotadašnji rekord iz 2022. iznosio je minus 84 centimetra, a ovogodišnji vodostaj pao je ispod te vrijednosti još 15. srpnja.

Novi minimumi bilježe se i nizvodno, primjerice u Dalju, Vukovaru i Iloku.

Drava je kod Osijeka 1. kolovoza pala na minus 192 centimetra, odnosno čak 20 centimetara ispod prethodnog minimuma, zabilježenog u kolovozu 2022. godine.

Negativne vrijednosti ne znače da se voda nalazi ispod riječnog dna. Vodostaj se mjeri u odnosu na unaprijed određenu nultu razinu pojedine hidrološke postaje, pa minus 192 centimetra znači da je površina vode toliko ispod njezine referentne nule.

Grafovi DHMZ-a pokazuju da su vodostaji obiju rijeka, nakon kratkotrajnog porasta sredinom lipnja, nastavili opadati te su početkom kolovoza dosegli najniže zabilježene vrijednosti.

Dunav je 142 dana bio ispod praga suše

Razmjere ovogodišnje suše najbolje pokazuje usporedba s dugogodišnjim nizom podataka. Postaja Batina radi od 2001., a za ranija razdoblja koriste se i mjerenja s postaje Bezdan na suprotnoj obali Dunava, koja postoje još od 1856. godine.

Vodostaji Dunava u Batini gotovo su cijelu 2026. bili niži od prosječnih dnevnih vrijednosti za razdoblje od 1949. do 2025. godine. Iznad prosjeka bili su samo između 26. veljače i 6. ožujka.

Prag hidrološke suše na toj postaji iznosi 27 centimetara. Dunav je u dosadašnjem dijelu godine ispod njega bio 142 dana, odnosno 66 posto vremena. Tako dugo razdoblje izrazito niskih vodostaja odgovara kategoriji ekstremne hidrološke suše.

Ostale hrvatske rijeke također imaju niske vodostaje, ali uglavnom još nisu pale na povijesne minimume.

Nedostajala je ključna zaliha vode iz Alpa

Dunav i Drava imaju alpski snježno-kišni režim, pa njihov protok u Hrvatskoj snažno ovisi o oborinama i količini snijega koja se tijekom zime nakupi u Alpama.

Taj snijeg predstavlja sezonsku zalihu vode. Postupno se otapa tijekom proljeća i početkom ljeta te napaja Dravu i brojne pritoke Dunava.

Međutim, Alpe su drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajene količine snijega. Prema zajedničkoj analizi njemačke, švicarske i austrijske meteorološke službe, zimsko polugodište od studenoga 2025. do travnja 2026. bilo je 1,1 stupanj toplije od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020.

U sjevernim Alpama to je bilo drugo najsušnije zimsko polugodište od 1991., a u južnim Alpama najsušnije otkako postoje mjerenja. Visina snijega bila je među pet najnižih od 1991. godine.

Manjak snijega ipak nije jedini uzrok rekordno niskih vodostaja. Njima su pridonijeli dugotrajan manjak kiše i visoke temperature na širem području slivova Dunava i Drave.

Podzemna voda samo osam centimetara iznad rekorda

Manje vidljiva, ali dugoročno iznimno važna posljedica suše jest pad razine podzemnih voda.

U aluvijalnim vodonosnicima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, osobito uz Savu i sjeverno od nje, podzemne vode reagiraju sporije od riječnih vodostaja. Zbog toga se sporije i oporavljaju.

Na mjernoj postaji Repaš uz Dravu razine podzemne vode prate se od 1986. godine. Prema posljednjem podatku od 29. srpnja, razina je iznosila 115,05 metara nad morem, samo osam centimetara iznad povijesnog minimuma iz 2022.

Na postaji Mičevec uz Savu podzemne vode mjere se od 1987. godine. Ondje je krajem srpnja razina bila 60 centimetara iznad povijesnog minimuma, zabilježenog 2012. godine.

Suša zahvatila velik dio Europe

Hrvatska nije izoliran slučaj. Krajem srpnja polovicu Engleske zahvatila je suša, niski protoci već su pogodili poljoprivredu i okoliš, a milijuni ljudi obuhvaćeni su ograničenjima korištenja vode.

Nizozemska, koja se znatno češće suočava s viškom nego s manjkom vode, sredinom srpnja proglasila je drugu razinu upozorenja, odnosno stvarnu nestašicu vode. U dijelovima južne Švedske izdana su upozorenja zbog neuobičajeno niskih razina podzemnih voda i malih riječnih protoka.

Podaci Europskog opservatorija za sušu pokazuju da su od 21. do 31. srpnja brojne europske rijeke, osobito u srednjoj Europi, imale ozbiljno ili ekstremno niske protoke. Na velikom dijelu istog područja ukupne zalihe vode u tlu, rijekama i podzemlju bile su manje od uobičajenih.

Kratki pljuskovi neće riješiti problem

Bez obilnije i dugotrajnije oborine na širem području hrvatskih riječnih slivova očekuje se daljnje postupno snižavanje vodostaja i razina podzemnih voda.

Lokalni pljuskovi mogu privremeno poboljšati stanje na manjem području, ali za značajniji oporavak potrebna je kiša koja će zahvatiti veći dio sliva i trajati dovoljno dugo da se obnove površinske i podzemne zalihe.

Sezonske prognoze Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze upućuju na povećanu vjerojatnost temperatura viših od prosjeka u Hrvatskoj i Europi tijekom kolovoza, rujna i listopada.

Za veći dio južne Europe i Sredozemlja, uključujući hrvatski Jadran, postoji signal za natprosječnu količinu oborine. No za srednju Europu i Alpe, odakle Dunavu i Dravi stiže znatan dio vode, prognozni signal nije dovoljno izražen za pouzdan zaključak.

Ostvare li se nepovoljniji scenariji, uz dosadašnji manjak kiše i iscrpljene zalihe vode, povećat će se vjerojatnost novih rekordno niskih vodostaja rijeka i podzemnih voda.

Iako je voda obnovljiv prirodni resurs, njezine raspoložive zalihe nisu neograničene. DHMZ zato poziva na odgovorno i štedljivo korištenje vode te održivo upravljanje prirodnim resursima.