premijeri i predsjednici

Macron je među mlađim čelnicima na svijetu, evo tko su ostali

07.05.2017 u 22:01

Bionic
Reading

Emmanuel Macron (39), izabran u nedjelju za francuskog predsjednika, jedan je od najmlađih čelnika u demokratskim sustavima

Mladi na vlasti

Mađarska: Viktor Orban postao je premijerom 1998. s 35 godina. Vlast je kasnije izgubio, ali i vratio 2010.

Belgija: Charles Michel postao je 2014. šef vlade u svojoj zemlji s 38 godina.

Ukrajina: Volodimir Grojsman od 2016. je predsjednik vlade, imao je 38 godina.

Grčka: Aleksisu Ciprasu bilo je 40 kada je 2015. postao premijer.

Kanada: Premijer Justin Trudeau došao je na vlast 2015. s 43 godine.

Mladi donedavno na vlasti

Crna Gora: Milo Đukanović imenovan je premijerom 1991., kada mu je bilo samo 29 godina. Uz kraće dobrovoljne prekide bio je na vlasti sve do prošle godine.

Estonija: Taavi Roivas postao je predsjednik vlade 2014. s 34 godine (do 2016.).

Kosovo: Atifete Jahjaga imala je 36 kada je postala predsjednicom 2011. (do 2016.).

Italija: Matteo Renzi je imao 39 kada je 2014. stao na čelo vlade (do 2016.).

Velika Britanija: David Cameron imao je 43 godine kada se 2019. uselio u Downing Street (do 2016.).

Dalje u povijest

Felipe Gonzalez imao je 40 godina kada je izabran za španjolskog premijera 1982., a Tonyju Blairu su bile 43 kada je postao britanski premijer.

Benazir Bhutto s 35 je postala pakistanskom premijerkom 1988. godine. Amerikanci Theodore Roosevelt  i John F. Kennedy postali su predsjednici s 42 odnosno 43 godine.  

Izvan demokratskih sustava, Kim Jong-un naslijedio je vlast u Sjevernoj Koreji kad su mu bile 34, a aktualni katarski emir Hamed bin Kalifa al Tani na vlast je stigao s 36.

Moamer Gadafi izveo je državni udar u Libiji 1969,. kada mu je bilo 27 godina.

Kada su Francuzi u pitanju, Napoleon se proglasio carem s 35 godina, a najmlađi predsjednik Pete Republike dosad je bio Valery Giscard d'Estaing, kojem je bilo 48 kad je pobijedio na izborima 1974.