JEFTINA HRANA = NEZDRAVA HRANA

Kriza udara i na zdravlje Hrvata

nezdrava hrana

nezdrava hrana

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Osim što će kriza i rebalans dodatno isprazniti novčanike hrvatskim građanima te im zadati glavobolju, udar na standard mogao bi i ozbiljno naštetiti zdravlju građana

Jedemo četiri puta nezdravije od prosječnihTalijana, ili pak Slovenaca. Nezdravo hranimo djecu, od kojih je čak 20 posto pretilo. Situaciju ne poboljšava ni nova, zdravija prehrana uškolama i vrtićima. Djeca svoje prehrambene navike iz doma donose uvrtić i školu, te zdravoj hrani 'pružaju otpor'.
 
Čak i kadvolja za tim postoji, za zdraviju prehranu nema dovoljno novca.Činjenica je da je ona, zbog skuplje proizvodnje, u konačnici dalekoskuplja, to si može priuštiti rijetko koji hrvatski građanin. 

Prosječni hrvatski građanin svaku treću kunu iz svog džepa troši na hranu, no pritom najviše pojede kruha i popije mlijeka.

Iako Hrvati unose dnevno dovoljno, neki i previše kalorija u organizam, upitno je koliko su u tome zastupljene zdrave namirnice.

'Dovoljno pojesti puno kruha i popiti mlijeka, što ne znači da smo organizmu dali ono što mu je i potrebno. Unos kalorija u Hrvatskoj općenito je previsok, a najveći je problem u tome što jedemo puno, no ne i hranjivo', kaže za Novi list nutricionist Nenad Bratković.

Trećim je rebalansom proračuna najavljeno povećanje PDV-a s 22 na 23 posto. Građani s opravdanjem strahuju od toga da trgovci neće cijene povećati za jedan posto, nego za puno više.

'Činjenica je da 50 posto hrvatskih građana ne doručkuje, a velik dio onih koji to čine, zapravo ujutro jedu krafne, peciva, kojekakve namaze. Doručak se ipak najčešće preskače, a rijetkost je da svoje kalorijske potrebe namirujemo, kako bi to trebalo, kroz tri uravnotežena i zdrava glavna te dva međuobroka, u kojima će glavno biti voće, orašasti plodovi i slično', ističe Bratković.

Uobičajena hrvatska potrošačka košarica, koja obiluje kalorijama, svakim je danom, međutim, također sve skuplja. Oni koji bi koju kaloriju, primjerice, iz jeftinijeg jajeta htjeli zamijeniti nečim zdravijim, primjerice s desetak dekagrama orašastih plodova, to ne mogu, jer je i razlika u cijeni prevelika.

Prosječni hrvatski građanin svaku treću kunu iz svog džepa troši na hranu, no pritom najviše pojede kruha i popije mlijeka, omiljeno su mu meso svinjetina i perad, a ribe, u cijeloj godini, ne pojede ni sedam kilograma.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi