Prosječni hrvatski građanin svaku treću kunu iz svog džepa troši na hranu, no pritom najviše pojede kruha i popije mlijeka.

Iako Hrvati unose dnevno dovoljno, neki i previše kalorija u organizam, upitno je koliko su u tome zastupljene zdrave namirnice.

'Dovoljno pojesti puno kruha i popiti mlijeka, što ne znači da smo organizmu dali ono što mu je i potrebno. Unos kalorija u Hrvatskoj općenito je previsok, a najveći je problem u tome što jedemo puno, no ne i hranjivo', kaže za Novi list nutricionist Nenad Bratković.

Trećim je rebalansom proračuna najavljeno povećanje PDV-a s 22 na 23 posto. Građani s opravdanjem strahuju od toga da trgovci neće cijene povećati za jedan posto, nego za puno više.

'Činjenica je da 50 posto hrvatskih građana ne doručkuje, a velik dio onih koji to čine, zapravo ujutro jedu krafne, peciva, kojekakve namaze. Doručak se ipak najčešće preskače, a rijetkost je da svoje kalorijske potrebe namirujemo, kako bi to trebalo, kroz tri uravnotežena i zdrava glavna te dva međuobroka, u kojima će glavno biti voće, orašasti plodovi i slično', ističe Bratković.

Uobičajena hrvatska potrošačka košarica, koja obiluje kalorijama, svakim je danom, međutim, također sve skuplja. Oni koji bi koju kaloriju, primjerice, iz jeftinijeg jajeta htjeli zamijeniti nečim zdravijim, primjerice s desetak dekagrama orašastih plodova, to ne mogu, jer je i razlika u cijeni prevelika.

Prosječni hrvatski građanin svaku treću kunu iz svog džepa troši na hranu, no pritom najviše pojede kruha i popije mlijeka, omiljeno su mu meso svinjetina i perad, a ribe, u cijeloj godini, ne pojede ni sedam kilograma.