Kanadski premijer Mark Carney bio je počasni gost na govoru Ursule von der Leyen o stanju Europske unije u Europskom parlamentu, a u četvrtak će se i sam obratiti eurozastupnicima u Strasbourgu jer Ottawa pokušava snažnije povezati Kanadu s Europom te smanjiti dio svoje gospodarske i sigurnosne ovisnosti o SAD-u.

'Vidimo svijet istim očima', rekla je Von der Leyen, izdvojivši tehnologiju, proizvodnju naoružanja, umjetnu inteligenciju i politiku prema Arktiku kao područja na kojima postoji prostor za snažnije povezivanje.

Može li Kanada postati članica EU-a?

Wall Street Journal ranije je izvijestio da se razmatra mogućnost svojevrsnog pridruženog članstva Kanade, no takav pojam ne znači punopravno članstvo u Uniji, piše Deutsche Welle.

Za to postoji i pravna prepreka. Prema članku 49. Ugovora o Europskoj uniji, za članstvo se može prijaviti europska država, što Kanada geografski nije.

Postoji, međutim, širok prostor za druge modele povezivanja – od trgovinskih i političkih sporazuma do sudjelovanja u pojedinim europskim programima.

Stručnjak sa Sveučilišta u Ottawi Patrick Leblond smatra malo vjerojatnim da bi Kanada željela preuzimati europsko zakonodavstvo ili pristupiti jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji. Prema njegovu tumačenju, Carney zapravo želi novi savez usmjeren ponajprije na obranu i gospodarsku sigurnost.

Europa i Kanada traže manju ovisnost o SAD-u

Jedan od glavnih motiva za približavanje jest sigurnost.

'Na neki smo način s obje strane uzimali američki zaštitni kišobran zdravo za gotovo', smatra Leblond.

I Kanada i europske države sada povećavaju obrambena ulaganja i pokušavaju razviti vlastite proizvodne kapacitete. Kanada trenutačno oko 70 posto obrambenih izdataka troši u SAD-u, no Carney želi smanjiti tu ovisnost.

Jedan od prvih konkretnih poteza već je napravljen: Kanađani su se priključili europskom programu SAFE, vrijednom do 150 milijardi eura te namijenjenom financiranju zajedničke nabave obrambene opreme. To kanadskim kompanijama omogućuje povoljnije sudjelovanje u europskim obrambenim projektima.

Kanada ima ono što Europi treba

Suradnja se ne bi zaustavila na oružju. Među mogućim zajedničkim projektima spominju se sateliti, zaštita podmorskih optičkih kabela u sjevernom Atlantiku i druga kritična infrastruktura.

Važan faktor su i kanadski prirodni resursi. Kanada raspolaže velikim zalihama nafte i plina, ali i kritičnih sirovina, zbog čega bi mogla pomoći Europi u smanjivanju ovisnosti o drugim dobavljačima.

Već imaju CETA-u

EU i Kanada pritom ne kreću od nule. Njihovi trgovinski odnosi uređeni su sporazumom CETA, a on se primjenjuje od 2017. godine i uklonio je gotovo sve carine u međusobnoj trgovini.

Osim toga, europskim tvrtkama omogućuje pristup kanadskim javnim natječajima te uređuje trgovinu industrijskim i poljoprivrednim proizvodima i uslugama.

Leblond smatra da potencijal CETA-e još nije potpuno iskorišten jer je velik dio kanadskog gospodarstva tradicionalno mnogo snažnije okrenut SAD-u nego Europi.

Trump gura Kanadu prema Europi?

Carneyjevo približavanje Bruxellesu događa se i u vrijeme zaoštrenih odnosa Washingtona i Ottawe.

Kanadski premijer već je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu govorio o 'prekidu' starog svjetskog poretka i pozvao srednje velike sile na zajedničko djelovanje kako ne bi završile na 'jelovniku' velikih sila.

Trgovinske napetosti Kanade i SAD-a u međuvremenu su porasle. Iako se kanadsko gospodarstvo zbog geografije i desetljeća integracije ne može jednostavno odvojiti od američkog, Ottawa traži dodatne partnere.

Europa se pritom nameće kao jedan od najvažnijih. Cilj zasad nije ulazak Kanade u EU, već stvaranje dovoljno snažnog političkog, gospodarskog, tehnološkog i obrambenog partnerstva da obje strane budu manje ovisne o SAD-u i sposobnije samostalno djelovati.