Kada se istraživač i viceadmiral Robert McClure otisnuo 1850. brodom HMS Investigator u arktičku avanturu radi otkrivanja bržeg prolaza između Atlantika i Pacifika, zasigurno nije očekivao da će pomorska ruta koju je prešao i mapirao postati dugogodišnji predmet spora SAD-a i Kanade. Povijesno gledano, Sjeverozapadni put bio je tražen zbog trgovine i istraživanja, a danas je važan zbog svog potencijala za budući ekonomski i strateški značaj, iako izazovi poput ogromnih količina leda, teške prohodnosti i geopolitičkih nesuglasica i nadalje ostaje otvorenima.

Kanada i SAD sve donedavno uživale su kao saveznici i trgovinski partneri u mirnom suživotu. Međutim, jedna od prepreka u njihovom inače srdačnom suživotu je spor oko kanadskih teritorijalnih zahtjeva za Sjeverozapadni prolaz. Godinama je ovo pitanje uglavnom bilo beznačajno jer se odnosi na rijetko naseljenu regiju u kojoj pomorski promet praktički nije postojao. Ipak, nedavno je topljenje leda zbog klimatskih promjena učinilo Sjeverozapadni prolaz pogodnim za plovidbu trgovačkim brodovima.

Štoviše, kako temperature rastu, a led se nastavlja topiti, pomorske rute kroz Arktik mogle bi skratiti vrijeme tranzita za 40 posto u odnosu na ostale glavne rute koje povezuju Europu s Kinom i Indijom kao glavnim trgovinskim partnerima Zapada. Razumljivo, šanse za ekonomski probitak zbog brže i isplativije pomorske rute potaknule su zaoštravanje političke retorike između zemalja koje smatraju kako polažu teritorijalna prava na Sjeverozapadni prolaz.

Službeni Washington je još prije pet godina podsjetio Arktičko vijeće, visoki međuvladin forum koji se bavi pitanjima s kojima se suočavaju arktičke vlade i autohtono stanovništvo na Arktiku, kako SAD ima dugogodišnju spor s Kanadom oko suverenih zahtjeva za Sjeverozapadnim prolazom. Spor je u prošlosti tek nekoliko puta bio točka sporenja. No, nakon što je 1969. godine američke tanker SS Manhattan prošao prolazom bez dopuštenja Kanade, službena Ottawa donijela je zakon kojim se utvrđuje kontrola nad propisima o zaštiti okoliša u Sjeverozapadnom prolazu.

Suprotna pravna tumačenja

Od 1980-ih godina, SAD i Kanada nastavile su raspravu o teritorijalnim pravima, ali s malo naznaka o mogućem rješenju. Danas, kada Washington i Ottawa imaju sve više trgovinskih i carinskih sporova, dogovor oko Sjeverozapadnog prolaza uskoro bi se mogao pokazati neodrživim jer se brodski promet u regiji brzo povećava.

Kanada već duže vrijeme tvrdi da Sjeverozapadni prolaz pripada njezinim unutarnjim teritorijalnim vodama i to na temelju činjenice da Inuiti kao domorodačko stanovništvo imaju povijesno pravo korištenja tog teritorija, ali i niza pravnih argumenata koji proizlaze iz desetljećima starih sporova koje je riješio Međunarodni sud pravde. SAD se godinama protivi ovoj tvrdnji na temelju vlastitog tumačenja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), ugovora prihvaćenog kao međunarodno pravo, premda ga američki Kongres nikada nije ratificirao.

Prema tom stajalištu, SAD prolaz vidi kao međunarodni tjesnac koji spaja dvije velike vodene površine. Međutim, oznaka međunarodni tjesnac obično se koristi isključivo kada postoji velika količina prometa koji prolazi kroz takav ili sličan pomorski procijep. Trenutno kroz Sjeverozapadni prolaz nema puno prometa, ali će se on zasigurno povećati kako napreduje otapanje leda. Valja reći kako Kanada prema međunarodnom okviru za Sjeverozapadni prolaz ima pravo regulirati većinu aspekata prometa na plovnom putu, ali ne može zabraniti ili ograničiti međunarodni brodski promet.

Sjeverozapadni prolaz jedna je od dvije glavne morske rute u Arktičkom krugu. Drugi prolaz nazvan Sjeverni morski put, kao najkraća pomorska ruta između zapadnog dijela Euroazije i azijsko-pacifičke regije, proteže se uz sjevernu obalu Rusije preko Aljaske pa sve do Islanda. SAD je u sličnom sporu s Rusijom, koja je povećala svoju vojnu prisutnost na svojoj sjevernoj obali, kontrolira sav brodski promet duž Sjevernom morskog puta i proširuje gospodarski razvoj regije zajedno s Kinom.

Potreba za hitnim iznalaženjem rješenja

Ipak, ovaj spor samo je jedan od mnogih geopolitičkih sporova koje SAD trenutno imaju s Rusijom. Nasuprot tome, spor s Kanadom ima veće implikacije za SAD, jer bi Sjeverozapadni prolaz mogao biti glavna ruta za otpremu komercijalne robe između Aljaske i istočne obale ili opskrbu američkih vojnih instalacija u Thuleu na Grenlandu. Iako SAD možda nisu u poziciji izravno se suočiti s ruskim vojnim gomilanjem iznad Arktičkog kruga, analitičari su uvjereni da bi Washington znatno lakše mogao postići sporazum s Ottawom o regulaciji brodarstva i komercijalnih aktivnosti u Sjeverozapadnom prolazu.

Stručnjaci smatraju da bi SAD, kao prvi korak prema rješenju, trebao uspostaviti veću suradnju s Kanadom po pitanjima zaštite okoliša. Arktički ekosustavi su vrlo krhki i već su pod snažnim pritiskom ubrzanog tempa globalnog zagrijavanja. Nadalje, podaci pokazuju da zagrijavanje u arktičkoj regiji napreduje brže nego u drugim regijama svijeta. Iako morski led, teški uvjeti i minimalna navigacijska infrastruktura čine putovanja kroz Sjeverozapadni prolaz opasnim, brzi tempo zagrijavanja znači da će u sljedećih desetak godina komercijalni brodski promet rutama Sjeverozapadnog prolaza postati održiviji i uobičajeniji. Tome ide u prilog i nedavno objavljena procjena američkog Ministarstva obrane prema kojem bi brodske rute u Arktiku mogle biti bez leda tijekom cijele godine u sljedeća dva desetljeća.

Iako bi idealni sporazum trebao uključivati blisku suradnju ili zajedničku regulaciju između Kanade i SAD-a o pitanjima zaštite okoliša, valja podsjetiti da ekologija nije prioritet administracije aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Stoga stručnjaci predlažu kako bi se umjesto rješenja temeljenog na okolišu mogao iznijeti manje idealan aranžman prema kojemu SAD dobiva neograničena prava na vađenje nafte u spornom području od 21.000 četvornih kilometara u Beaufortovom moru u zamjenu za priznavanje i pomoć u provedbi kanadskih teritorijalnih zahtjeva.

Iako im je na raspolaganju nekoliko opcija, trenutno rješenje arktičkog spora između SAD-a i Kanade ostaje nejasno. Ono što je sigurno jest da će, kako pomorska aktivnost brzo raste, pronalaženje rješenja biti hitnije nego ikad prije. Potražnja za arktičkim resursima i brodskim putovima brzo će rasti kako se zagrijavanje nastavlja, a odgovorno upravljanje tom potražnjom bit će vrlo teško bez dogovora između SAD-a i Kanade.