Europljani su obeshrabreni zbog stanja u svijetu i svojim zemljama te svojih okolnosti i opasnosti koje predstavlja američki predsjednik Donald Trump.

Gotovo dvije trećine ispitanika smatra da su 'najbolje godine iza nas' (63 posto), a njih 77 posto vjeruje da će život u njihovoj zemlji 'biti teži za sljedeću generaciju', prema anketi tvrtke za strateške komunikacije FGS Global, a ona je u studenom anketirala više od 11.000 ljudi u 23 zemlje Europske unije.

Sumorno raspoloženje osobito je rašireno u zapadnoj i srednjoj Europi. Većina Europljana (76 posto) rekla je da je demokracija u njihovoj zemlji u padu, objavio je Politico.

Anketa otkriva široko rasprostranjenu zabrinutost zbog stanja europskih demokracija i sposobnosti vlada da se suoče s izazovima, poput rata na istočnom krilu kontinenta, ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti te rastućih napetosti s Washingtonom.

Čak i prije nego što je Trump rekao da želi preuzeti Grenland, velika većina Europljana smatrala ga je negativnim utjecajem na mir, svoju zemlju i globalno gospodarstvo.

'Jasno je da postoji vrlo, vrlo visok stupanj pesimizma', rekao je Craig Oliver, globalni suvoditelj strategije u FGS Globalu i nekadašnji savjetnik za komunikacije bivšeg britanskog premijera Davida Camerona.

Iako bi vlade trebale biti svjesne tog raspoloženja, mogu ga pokušati i iskoristiti, smatra Oliver. 'Upravo u onim trenucima, povijesno gledano, u kojima su ljudi pesimistični može doći do promjena i poboljšanja.'

Europljani svojim vladama: Možete bolje

U gotovo svakoj anketiranoj zemlji većina vjeruje da njihova zemlja ide u pogrešnom smjeru. Iznimke su Poljska, Litva i Danska – iako su među onima najizloženijima pritisku Rusije ili, u slučaju Danske, američkog pritiska zbog Grenlanda. Kada je u pitanju Hrvatska, 66 posto ispitanih smatra da zemlja ne ide u dobrom smjeru.

Istraživanje je loša vijest za većinu vlada jer otkriva slabo povjerenje javnosti u političke sustave i skepticizam u pogledu njihove sposobnosti učinkovitog funkcioniranja.

Na pitanje da odaberu između dvije suprotstavljene tvrdnje, barem polovica ispitanika rekla je da politički sustav njihove zemlje 'ne uspijeva zadovoljiti narod i treba temeljnu reformu', umjesto da 'funkcionira prilično dobro i ne treba mu značajna reforma'.

Nordijske zemlje, općenito manje pesimistične, imale su najpozitivnije brojke, a negativna mišljenja bila su veća u Rumunjskoj (91 posto), Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (86 posto).

U svim zemljama više od 70 posto ispitanika smatralo je da 'imaju pravo očekivati ​​više od vlade', za razliku od prevelikih očekivanja.

Traži se jaka obrana

S obzirom na brojne izazove s kojima se suočava kontinent, Europljani žele da se njihovi čelnici aktiviraju – i pripreme.

Na pitanje slažu li se da bi njihove zemlje 'trebale biti asertivnije u pogledu svojih nacionalnih interesa čak i ako to stvara napetosti s drugim zemljama', velika većina (71 posto) je to podržala.

Ispitanici su također podržali veća ulaganja u europsku sigurnost, pri čemu njih 57 posto odobrava veću 'potrošnju na obranu i sigurnost'.

Trumpov učinak

Iako je anketa provedena prije najnovijih ispada američkog predsjednika, on je već ranije bio doživljavan kao negativna osoba. Druge ankete pokazale su da Trump nije popularan na europskom kontinentu, čak ni među pristašama desničarskih populističkih stranaka koje smatra saveznicima.

Oko dvije trećine ispitanika u anketi FGS Globala reklo je da su pesimistični u pogledu Trumpova utjecaja u sljedećoj godini na globalno gospodarstvo (69 posto), mir i sigurnost (64 posto) te vlastitu zemlju (64 posto).

Na pitanje zaslužuje li Trump Nobelovu nagradu, 77 posto ispitanika reklo je da je ne zaslužuje.