“Biramo poštenu trgovinu umjesto carina, biramo produktivno, dugoročno partnerstvo umjesto izolacije i, prije svega, namjeravamo pružiti stvarne i opipljive koristi našim narodima i tvrtkama“, rekla je na svečanosti potpisivanja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Sporazum je potpisan u središnjoj banci Paragvaja, gdje je 1991. potpisan ugovor kojim je uspostavljeno stvaranje bloka Mercosur između Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja. Svečanosti je prisustvovao i predsjednik Europskog vijeća António Costa.

Sa strane Mercosura, na svečanosti su sudjelovali predsjednik Paragvaja Santiago Peña, Rodrigo Paz iz Bolivije, Javier Milei iz Argentine i Yamandu Orsi iz Urugvaja, kao i predsjednik Paname José Raúl Mulino, pridruženi član Mercosura.

Čelnici dviju strana potpisali su dva sporazuma, sveobuhvatni sporazum o partnerstvu (EMPA) i privremeni trgovinski sporazum (ITA). Sa strane EU-a, EMPA treba biti ratificiran u svim državama članicama, dok je za ratifikaciju privremenog trgovinskog sporazuma potrebna odluka Vijeća i Europskog parlamenta.

Što slijedi?

Potvrđivanje sporazuma u Europskom parlamentu moglo bi naići na veliku prepreku već sljedeći tjedan. U srijedu će zastupnici na plenarnoj sjednici glasati o tome hoće li tražiti mišljenje Suda EU-a o tome je li sporazum s Mercosurom kompatibilan s europskim ugovorima.

Ako taj prijedlog prođe to će značiti da nema glasanja o potvrđivanju sporazuma dok se ne izjasni Sud EU-a, a to može potrajati i do dvije godine. Padne li prijedlog da se traži mišljenje Suda, Europski parlament bi mogao glasati o potvrđivanju sporazuma u veljači.

Sporazum predviđa, između ostalog, postupno smanjenje carina na uvoz ključnih europskih industrijskih proizvoda, poput automobila, strojeva i lijekova, u zemlje Mercosura.

Smanjit će se i visoke carine na uvoz nekih važnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, poput vina i žestokih pića, čokolade i maslinovog ulja.

Tko su najveći zagovornici, a tko protivnici sporazuma?

Sporazumom EU-Mercosuru stvara se najveća zona slobodne trgovine na svijetu s više od 700 milijuna potrošača. Europski izvoznici imat će koristi od niskih carina u regiji koja ima visoke carinske stope za gotovo sve zemlje u svijetu.

Prema procjenama Komisije, sporazum može povećati godišnji izvoz EU-a u Mercosur do 39 posto (49 milijardi eura), podržavajući više od 440 000 radnih mjesta diljem Europe.

Sporazumu se najviše protivila Francuska koja želi zaštititi svoje poljoprivrednike od južnoameričke konkurencije, a veliki otpor pružaju i aktivisti za zaštitu klime koji strahuju da bi sporazum mogao dovesti do daljnje deforestacije u Južnoj Americi. U Strasbourgu se sljedeći tjedan očekuje veliki prosvjed poljoprivrednika.

S druge strane Njemačka i Španjolska najveći su zagovornici sporazuma.

Kako bi umirila poljoprivrednike, Europska unija je donijela niz zaštitnih mjera i jamstava za najosjetljivije proizvode.

Komisija ističe da će sporazum otvoriti europskim poljoprivrednicima dosad neviđen pristup tržištu Mercosura. Očekuje se da će sporazum povećati izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a u Mercosur do 50 posto kroz smanjenje carina za ključne poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a, kao što su vino, žestoka pića, mliječni proizvodi i maslinovo ulje, te kroz zaštitu 344 oznake zemljopisnog podrijetla EU-a, visokovrijednih tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića, od nelojalne konkurencije i imitacije.