Izgledi za europski rast ovise o njemačkoj potrošnji, upozoravaju ekonomisti Financial Timesa. Istraživanje pokazuje da se, unatoč fiskalnom zaokretu Berlina, očekuje usporavanje industrijskog rasta. No među 88 ispitanih ekonomista nema suglasja hoće li taj fiskalni impuls dovesti do „europske renesanse“ ili će se istopiti pod teretom dugotrajnih strukturnih slabosti i pojačane geopolitičke neizvjesnosti.

S najvećim europskim gospodarstvom u recesiji još od kraja 2022., kontinentu je, kako kaže Nick Kounis, glavni ekonomist ABN Amroa, nužan povratak „životinjskog duha“ kako bi se pokrenuo oporavak temeljen na domaćoj potražnji.

Prema anketi FT-a, rast eurozone trebao bi se 2026. usporiti za 0,2 postotna boda, na 1,2 posto, da bi 2027. ojačao na 1,4 posto. Te se procjene uglavnom podudaraju s najnovijim projekcijama stručnjaka Europska središnja banka.

Prošlogodišnja prognoza rasta od 0,9 posto za 2025. pokazala se pretjerano pesimističnom nakon što je gospodarstvo eurozone poraslo za 1,4 posto. Strahovanja da je ESB predugo odgađao smanjenje kamatnih stopa sada se čine neopravdanima. „Općenito smo pozitivno iznenađeni otpornošću rasta u 2025.“, rekla je Pia Fromlet iz SEB-a.

Fiskalni poticaji vs. gepolitika

Ipak, ostaje pitanje „može li se fiskalni impuls pretvoriti u trajni domaći zamah, a ne samo ublažiti vanjske šokove“, upozorila je Léa Dauphas iz TAC Economicsa. James Rossiter iz TD Securitiesa govori o „povlačenju užeta“ između fiskalnog poticaja i geopolitičkih rizika.

Optimističniji dio ekonomista očekuje da će privatna potrošnja nadmašiti očekivanja. Jan von Gerich iz Nordee, koji za 2026. prognozira rast od 1,5 posto, ističe da „privatna potrošnja ima velik potencijal za pozitivna iznenađenja“. Još dalje ide Reijo Heiskanen iz OP Pohjole, koji govori o mogućem „povratku europskog sjevera“.

Unatoč različitim pogledima na rast, oko inflacije vlada gotovo potpuni konsenzus. Velika većina ispitanika očekuje da će ESB do 2027. ostvariti svoj srednjoročni cilj od 2 posto, nakon što bi inflacija 2026. trebala blago pasti na 1,9 posto.

Tri četvrtine ekonomista smatra da će ključna depozitna stopa ostati na 2 posto do kraja 2026., dok se za 2027. u prosjeku očekuje tek jedno povećanje, na 2,25 posto.

„Rast će ubuduće manje ovisiti o monetarnoj politici, a više o fiskalnoj provedbi, povjerenju i strukturnim reformama“, smatra Sabrina Khanniche iz Pictet Asset Managementa.

Perspektiva skeptičnih

Skeptici, međutim, sumnjaju u sposobnost Berlina da fiskalni zaokret pretvori u širi europski oporavak. „Povećana državna potrošnja podići će njemački rast, ali ključno je hoće li se to preliti na ostatak Europe“, upozorio je Henry Cook iz MUFG-a. Neki strahuju da bi novi dug mogao završiti u socijalnoj potrošnji, a ne u ulaganjima, dok bi izdaci za obranu imali ograničen učinak na rast.

„Optimizam koji je pratio Merzovu najavu ranije ove godine posljednjih je mjeseci splasnuo“, rekao je Ben Blanchard iz Absolute Strategy Researcha. Felix Feather iz Aberdeena dodaje: „Svatko tko očekuje snažan oporavak njemačkog gospodarstva u 2026. vjerojatno će se razočarati.“

Europska industrija pod pritiskom Trumpovih carina

Pritom je europska industrija pod sve većim pritiskom carina od 15 posto koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, kao i sve jače konkurencije kineskih proizvođača. To dodatno potkopava povjerenje potrošača.

Iako carine „zasad nisu imale snažan negativan učinak na rast eurozone“, upozorio je Fabio Balboni iz HSBC-a, „možda smo vidjeli tek vrh ledenog brijega“. Tijesna većina ispitanika smatra da se više od polovice ukupnog negativnog učinka već materijaliziralo.

Dugoročno, dodatni rizik predstavlja i mogući pad američkih tehnoloških dionica. „Oštra korekcija valuacija američkih tehnoloških kompanija ostaje najveći globalni rizik“, rekao je Christian Schulz iz Allianz Global Investorsa, upozorivši da bi se šok brzo prenio i na Europu.

Optimističniji scenarij

Ipak, postoje i svjetliji scenariji. Prekid rata u Ukrajini ili barem trajno primirje, ako bi bilo „vjerodostojno i ne nepovoljno za Ukrajinu“, moglo bi znatno smanjiti geopolitičku neizvjesnost i ojačati povjerenje, smatra Christophe Boucher iz ABN AMRO Investment Solutionsa. U tom slučaju, uz pad cijena energije i jača ulaganja, kombinacija fiskalnih poticaja i manjeg opreza kućanstava mogla bi, kako kaže Reinhard Cluse iz UBS, potaknuti „pozitivan ciklus“ i dugo zazivanu „europsku renesansu“.