Čak 12 posto roditelja u Hrvatskoj misli da je tjelesno kažnjavanje djece potrebno za pravilan odgoj, svaki drugi roditelj misli da mu treba savjet kako podizati djecu bez tjelesnog kažnjavanja, a svaki peti roditelj treba pomoć oko smanjivanja konzumacije alkohola i psihičkih tegoba, neki su od rezultata istraživanja o uslugama za roditelje djece predškolske dobi.
Riječ je o istraživanju koje je za UNICEF provela agencija Ipsos Puls od ožujka do svibnja 2012. na uzorku od 1271 majke i 350 očeva djece u dobi od šest mjeseci, jedne godine te tri i šest godina.
Rezultati istraživanja, rečeno je danas na predstavljanju rezultata, upućuju na to da je potrebna senzibilizacija društva, a naročito donositelja politika, stručnjaka te samih roditelja, za pravo svakog djeteta da njegov roditelj dobije podršku u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti.
Također, potrebna su veća i ciljana ulaganja u kvalitetne programe podrške roditeljima. a dodatna je podrška potrebna kako bi usluge postale dostupne i pristupačne roditeljima niskog socioekonomskog statusa koji žive u ruralnim sredinama.
Prema rezultatima istraživanja, svakoj četvrtoj majci i svakom trećem ocu zahtjevi posla često otežavaju ispunjavanje roditeljske uloge, istaknula je voditeljica tima istraživanja Ninoslava Pećnik.
Kod obavljanja kućanskih poslova i brige o djeci još uvijek postoje velike rodne razlike. Tako čak tri četvrtine majki smatra da obavlja sve ili veći dio kućanskih poslova, a dvije trećine da preuzima svu ili veći dio brige za dijete. Svaki deseti roditelj je bez podrške u rješavanju svojih problema, svakom šestom nije dostupna pomoć okoline u poslovima vezanim uz djecu, obitelj i kućanstvo.
Tri od četiri roditelja bi o pitanjima roditeljstva i djetetovog razvoja razgovaralo sa stručnjakom, no stručnjaku se stvarno obratio samo jedan od četiri roditelja. Podrška stručnjaka još je nedostupnija roditeljima slabijih primanja i u ruralnim sredinama, često upravo onima koji je najviše trebaju. Među ostalim, majkama je potrebno osigurati veću podršku u dojenju, osobito između 2. i 4. mjeseca.
Gotovo polovina roditelja šestomjesečne djece i jednogodišnjaka istaknula je potrebu veće dostupnosti jaslica i vrtića te povoljnije cijene. Petina roditelja smatra da je potrebno poboljšati samu uslugu predškolskog odgoja i obrazovanja. Jednako toliko ih priželjkuje brojnije, uređenije i bolje opremljenije parkove i igrališta za djecu. No, jaslice i vrtići nisu dostupni svoj djeci - gotovo svaki šesti šestogodišnjak ne ide ni u vrtić ni u predškolu.
Roditelji žele više informacija o pravima roditelja i djece, a roditeljima niskog socioekonomskog statusa i obrazovanja nedostaje više kvalitetnijih TV sadržaja za djecu mlađe dobi.
Roditelji djece s teškoćama žive pod povećanim stresom jer je sustav podrške slabo razvijen - sami plaćaju usluge za poticanje ranog razvoja djece, liste čekanja su duge, sustav rane intervencije nije uspostavljen i njihova djeca nemaju iste razvojne šanse.
U Hrvatskoj su, stoji u istraživanju, ulaganja u programe i usluge namijenjene dječjoj dobrobiti i obitelji niža od prosjeka kod 27 zemalja Europske unije. Dok ona u zemljama EU iznose u prosjeku 2,3 posto BDP-a, u Hrvatskoj se radi o 1,6 posto BDP-a.
‘Vjerujemo da će korisni nalazi ovog velikog istraživanja koristiti donositeljima politika prilikom kreiranja nove Nacionalne strategije i plana aktivnosti za prava i interese djece, ali i lokalnim zajednicama koje na predstojećim lokalnim izborima mogu donijeti odluke u korist roditelja i djece’, rekla je v.d. predstojnice Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Đurđica Ivković.
