O USTAŠAMA I PARTIZANIMA

Kako je nizozemsko viđenje 1945. uzburkalo duhove u Hrvatskoj

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 30.03.2012 09:23
  • Objavljeno 30.03.2012 u 09:23
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Iznimno kvalitetan nizozemski serijal o 20. stoljeću u Europi, koji HTV prikazuje u ukupno 35 nastavaka, u epizodi nazvanoj '1945. – Jugoslavija', posvećenoj Drugom svjetskom ratu na prostoru bivše zajedničke države, izazvao je brojne, pa i vrlo negativne reakcije. Dok mu jedni zamjeraju izostavljanje uloge četničkog pokreta na tlu Hrvatske, drugi su nezadovoljni činjenicom da nije dovoljno snažno prikazan antifašistički pokret te značajan udio i uloga hrvatskog naroda u njemu

Priča o Drugom svjetskom ratu na području bivše Jugoslavije, koja je nizozemskom povjesničaru Geertu Maku, ujedno i autoru bestselera 'U Europi' po kojem je i nastao istoimeni serijal, za osnovu imala životne drame dvojice ljudi iz Banskog Kovačevca i Prkosa Lasinjskog, ponovno je oživjela stare rane i produbila povijesne podjele.

Pokrenute su i brojne polemike, pa se nizozemskom povjesničaru zamjerala i površnost, i neobjektivnost, čak i neupućenost, iako je u prethodnih 20 epizoda, osim tek u početku, kad se opet bavio 'nama' i početkom Prvog svjetskog rata, dobio i pohvale za svoj rad.

Kroz posljednju epizodu provlačila se i teza da su Hrvati uglavnom podržavali osnutak NDH, te se moglo i zaključiti da su pripadnici hrvatskog naroda bili ustaše, a Srbi partizani. Stoga bi se neupućenom gledatelju nametnuo zaključak da Hrvati nisu dali značajan doprinos antifašističkom pokretu, unatoč tome što je nedaleko Siska stvorena prva organizirana postrojba koja se suprotstavila fašistima u ovom dijelu Europe.

Iako se moglo zaključiti još štošta, tportal je za ovu priliku odlučio čuti mišljenje upućenijih u prilike 1941–1945, a na temu partizanskog pokreta u Hrvatskoj, ali i udjela, uloge i značaja hrvatskog naroda u antifašističkoj borbi.

'Ispalo je da Hrvati nisu bili i u partizanima i da nisu počeli partizansku borbu. U prvom su partizanskom odredu gotovo isključivo, osim par izuzetaka, bili Hrvati. Zato ne mogu podržati tezu da su Hrvati bili ustaše, a Srbi partizani', zamjerio je svom nizozemskom kolegi povjesničar Hrvoje Klasić


Slaže se s autorom u konstataciji da su 'ustaše bili jedan od najradikalnijih i najmonstruoznijih fašističkih pokreta u Europi, kao i da su radili zločine zbog kojih su se 'skamenjivali' sami nacisti', ali ne prihvaća tezu da su Hrvati masovno podržavali ustaški pokret. Naprotiv, smatra da su masovno sudjelovali u partizanskoj borbi.

'Problem je što nas 2012. godine uzruja jedna epizoda nizozemske serije, a svih ovih godina totalno se zanemaruje antifašizam, čak mu se ruga, banalizira ga, pojednostavljuje i relativizira. I sve nas odjednom zaboli kad to na drukčiji način kaže netko u Nizozemskoj', upozorava Klasić.

U partizane se češće odlazilo dobrovoljno

Govoreći i o brojnosti pripadnika ustaškog pokreta, predsjednik SABA-e Ratko Maričić navodi kako i o tome postoje konkretni podaci, te upozorava kako je za to 'zaslužno' i mobiliziranje mnogih mladih ljudi. 'To nisu bili dragovoljci, nego ljudi mobilizirani u ustašku vojsku', kaže Maričić, aludirajući na činjenicu da se u partizane najčešće odlazilo dobrovoljno, iz ideoloških razloga ili zbog vlastitog opstanka.

Takvu tvrdnju povjesničar Hrvoje Klasić dopunjuje podatkom kako se u ustašku vojsku nije isključivo mobiliziralo ljude, nego je u ustaše 'jako puno ljudi išlo i dobrovoljno'. 'Možda je taj faktor dobrovoljnosti autor serijala vidio kao masovnu podršku ili je takvom njegovom zaključku pridonijela šutnja ljudi koji su u novinama čitali o 'rasnim zakonima' ili nijemo promatrali kako im susjede masovno odvode', promišlja Klasić.

I Ratko Maričić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, ukazuje na to da podaci o brojnom stanju Narodno-oslobodilačke vojske (NOV) jasno ukazuju i da su Hrvati, uz ostale narode, bili vrlo brojni u partizanskim postrojbama te se borili i protiv fašističke i kvislinške NDH.

'O tome govore i činjenice o narodnim herojima, ali i činjenice o broju Hrvata u NOV-u i prije pada Italije, dakle prije rujna 1943, kao i onih koji su otišli u partizane nakon toga. U dokumentima su zapisani podaci o velikom postotku tadašnje hrvatske mladosti koja se borila protiv okupatora – Nijemaca i Talijana, ali i njihovih pomagača – četnika i ustaša', podsjeća Maričić.

I s Hrvatske radiotelevizije dali su zanimljivo viđenje sporne epizode budući da je njihova Služba gledatelja zaprimila ukupno 18 negativnih reakcija na 21. nastavak serijala 'U Europi'.

'Upravo u toj epizodi imali smo priliku saznati kako nas drugi vide, a ne kako sami sebe vidimo. To je, dakle, bilo mišljenje dijela zajednice kojoj ćemo se uskoro pridružiti i smatramo da nema ništa loše u tome da ga čujemo', poručuju iz Odjela za odnose s javnošću HRT-a.

Navode i da 'ne žele omalovažiti mišljenje ili osjećaje dijela gledatelja', ali u konkretnoj situaciji ne smatraju da se radi o 'slučaju'.

'U tom smislu HRT se nema potrebu ni namjeru ograđivati od emitiranog sadržaja. Osim toga, izbacivanje ove epizode značilo bi cenzuriranje serijala', zaključuju na javnoj televiziji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi