ISTINE I MITOVI

Jesu li e-cigarete uistinu zdravije?

e-cigarete

e-cigarete

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikipedia

Električne cigarete posljednjih godina postaju sve popularnije, a broj njihovih konzumenata među tinejdžerima i mladima u dvadesetima udvostručio se u samo godini dana, od 2011. do 2012.

Ako se trend nastavi, za desetak godina njihova bi industrija mogla prestići duhansku. Razlozi ove popularnosti su jasni – oglašavaju se kao mnogo zdravija zamjena za prave cigarete. Primjerice stranica yourecigarette.com piše da su one 'odlična alternativa za pušače jer mogu uživati u uzbuđenju pušenja bez štetnih posljedica'. E-cigarete ne sadrže brojne sastojke kojih ima u običnima kao što su katran, ugljični monoksid, benzen, formaldehid, metanol i stotine drugih kemijskih spojeva, već samo nikotin, propilen glikol ili biljni glicerol te određene arome. Zbog toga se reklamiraju kao zdravije, a često ih je dozvoljeno pušiti na mjestima na kojima je obična cigareta zabranjena.

Neki ih također doživljavaju kao odlično sredstvo za postupno odvikavanje. No je li to stvarno tako?

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti jer istraživanja djelovanja e-cigareta jako zaostaju za njihovom popularnošću.

Prije svega dobro je znati kako funkcioniraju e-cigarete. One svojim izgledom podsjećaju na prave - vrh im sjaji poput žara dok udišete, a kada izdišete, iz usta vam izlazi oblak koji nalikuje dimu. Međutim pušač zapravo udiše i izdiše paru bogatu nikotinom. U e-cigareti se nalazi baterija koja zagrijava uložak ispunjen nikotinom te drugim tekućinama i aromama. Neke imaju baterije i uloške koji se mogu ponovno puniti. Prvi put su se pojavile 2004. u Kini, a do danas su prerasle u biznis vrijedan oko dvije milijarde dolara.

Pomažu li u odvikavanju?

Dok pobornici e-cigareta tvrde da one mogu biti korisne za odvikavanje, zdravstveni stručnjaci strahuju da bi istina mogla biti upravo suprotna - da bi mogle snažnije poticati mlade na pušenje te da će destigmatizirati pušenje.

Jedna manja američka studija objavljena krajem ožujka pokazala je da električne cigarete nisu naročito korisne kao sredstvo za odvikavanje. U radu objavljenom u časopisu JAMA Internal Medicine sudjelovalo je 949 pušača, od kojih je 88 koristilo e-cigarete. Rezultati su pokazali kako vjerojatnost da će pušači e-cigareta prestati pušiti nije veća od one da će se pravi pušači ostaviti duhana.

Jedno ranije britansko istraživanje utvrdilo je da e-cigarete uglavnom koriste ljudi koji tradicionalno pušenje žele zamijeniti zdravijim, odnosno oni koji nisu stvarno spremni potpuno prestati pušiti.

Jesu li bezazlene?

Kako smo već rekli, do danas nije provedeno puno studija utjecaja e-cigareta na zdravlje. To je logično jer su se prvi put pojavile prije desetak godina, a popularnost stekle tek u nekoliko posljednjih.

Jedno francusko istraživanje iz 2013. pokazalo je da su u tri od deset modela e-cigareta razine formaldehida, koji je kancerogen, blizu onima u konvencionalnim cigaretama.

Drugo, novo istraživanje predstavljeno prošli tjedan na godišnjoj konferenciji Američkog društva za rak u San Diegu otkrilo je da e-cigarete mijenjaju ekspresiju gena na sličan način kao duhan. U svojem radu američki su znanstvenici analizirali stanice bronha koje su imale određene mutacije što se povezuju s povećanim rizikom razvoja raka kod pušača. Stanice su uzgajane u kulturi koja je bila izložena parama e-cigareta. Profiliranje je utvrdilo da je ekspresija gena tako uzgojenih stanica bila slična ekspresiji u stanicama koje su bile izložene dimu duhana.

Autori studije ističu da na temelju ovih rezultata još uvijek ne mogu zaključiti da e-cigarete mogu uzrokovati rak, ali niti to da su potpuno bezopasne.

'One mogu biti sigurnije od duhana, međutim preliminarne studije pokazuju da možda nisu bezazlene', rekao je Avrum Spira sa Sveučilišta u Bostonu.

Dobro i zlo nikotina

Nikotin (C10H14N2) je bezbojna uljasta tekućina i jedan od najjačih biljnih insekticida, neurotoksin koji djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Sadrže ga biljke iz porodice Solanaceae u koje spada i duhan. U malim dozama – prosječna cigareta omogućuje apsorpciju oko 1 mg nikotina - istovremeno djeluje kao stimulans i sredstvo za opuštanje. Smrtonosna doza mu je oko 50 mg. Prema Američkoj udruzi za srce, ovisnost o nikotinu jedna je od najsnažnijih, a po farmakološkim i bihevioralnim karakteristikama slična je ovisnosti o heroinu i kokainu. Među štetnim posljedicama osobito se ističu: povišeni krvni tlak, ubrzavanje ateroskleroze te poticanje razvoja tumora kroz stimulaciju angiogeneze (stvaranje novih krvnih žila u tumorima).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!