GRAĐANSKI ODGOJ

Je li ministrica Divjak uistinu pokleknula pred konzervativcima? Evo što ona kaže

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 07.11.2017 21:14
  • Objavljeno 07.11.2017 u 21:14
Ministrica znanosti Blaženka Divjak

Ministrica znanosti Blaženka Divjak

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U sklopu kurikularne reforme predviđeno je da će roditelji moći birati svjetonazorske sadržaje koji će se učenicima predavati u sklopu međupredmetnih tema, uključujući Građanski odgoj i Zdravlje. Ako roditelji ocijene da je neki sadržaj 'sporan', njihovoj djeci mogu se osigurati alternativni moduli. Takvo zakonsko rješenje našlo se u javnoj raspravi, iz čega proizlazi to da je ministrica znanosti Blaženka Divjak udovoljila zahtjevima konzervativnih udruga. Što ona kaže?

Katoličke udruge godinama se bune protiv sadržaja međupredmetnih tema Zdravlje i Građanski odgoj, kao i protiv njihova uvođenja kao obveznog predmeta u škole. U konzervativnom GROZD-u, primjerice, zamjeraju to što se djeci u školi ne govori o začeću kao početku života i tvrde da se tema spolnosti svodi na kontracepcijsku zaštitu, ginekološke preglede i cjepiva. Uvjereni su da u škole na 'velika vrata' ulaze lijevo-liberalne udruge, koje 'promoviraju rodnu ideologiju, tzv. homoseksualni brak, pobačaj i sl.'.

Sudeći po nacrtu dugo očekivanog zakonskog rješenja, koji će omogućiti eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme od iduće školske godine, čini se da su konzervativci uspjeli u naumu da svojoj djeci uskrate dio nastavnog sadržaja. Sporna odredba glasi ovako: 'Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom.'

Iz Ministarstva znanosti poručuju da se pravo izbora roditeljima daje isključivo u slučaju kada Agencija za odgoj i obrazovanje procijeni da sadržaj koji je određen kao izborni ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja.

'Dakle ovdje se ne radi o obveznim sadržajima, jer o njima roditelji nemaju mogućnost izbora, već isključivo o izbornom sadržaju međupredmetne teme, odnosno modula. U tom slučaju postoji mogućnost, ali ne i obveza, za uvođenje alternativnog modula tom izbornom dijelu, koji će također biti sastavni dio izbornog dijela kurikuluma te prolazi redovitu proceduru koja podrazumijeva javnu raspravu i odobrenje Ministarstva. Dakle roditelji će imati pravo odlučiti hoće li dijete slušati izborni sadržaj ili ne te, ukoliko bude predložen alternativni modul, hoće li slušati taj sadržaj ili ne. U slučaju donošenja predmeta koji se ne izvode međupredmetno ova mogućnost uopće ne postoji', kažu u Ministarstvu.

  • +3

'Hod za život' / arhiva

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Sporna odredba - sukladna odluci Ustavnog suda

Objašnjavaju da je ta odredba predložena sukladno Odluci Ustavnog suda iz 2013., u kojoj se Sud referira na pravo roditelja da sudjeluju u odlučivanju kada se radi o odgoju i obrazovanju njihove djece te 'kako postoje pozitivne obveze države u području javnog školskog sustava te da iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza države da pri oblikovanju nastavnih programa uvažavaju različita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju vlastite djece'.

'Tu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema tome, omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja ustavna je obveza države proceduralne naravi, a posebno je naglašena kod nastavnih sadržaja s kojima su povezana različita 'uvjerenja' odnosno 'vjerovanja' roditelja', stoji u Odluci Ustavnog suda.

  • +50
  • +47

Blaženka Divjak

Izvor: Cropix / Autor: Marko Todorov / CROPIX

Iz Ministarstva zaključno navode da procedura na koju se referira Ustavni sud može biti omogućena isključivo zakonskim rješenjem, stoga je predložena navedena odredba.

'Kako se ovdje radi tek o postupku javnog savjetovanja i do usvajanja propisa u Hrvatskom saboru postoji još niz koraka, dobrodošli su svi prijedlozi putem javne rasprave za omogućavanje ustavnog prava roditelja na koje se Ustavni sud referira u svojoj odluci', pozivaju iz Ministarstva znanosti.

  • +59
  • +56

Prosvjedna akcija 'Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma'

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL

Nisu međutim odgovorili na pitanja kako će funkcionirati određivanje alternativnog modula, kako će se 'razdjelnica' temeljem svjetonazora roditelja provoditi u učionici, zašto nije planirana alternativa izbornom vjeronauku niti je li ministrica imala ikakvog upliva na nacrt prijedloga zakona ili ga samo propustila u javnu raspravu. Podsjetimo, povjerenstvo koje je izradilo taj zakonski dokument imenovano je u mandatu ministra Pave Barišića, a predvodi ga Hrvoje Šlezak (Hrast), koji je dan-danas na funkciji državnog tajnika u tom ministarstvu, baš kao i Matko Glunčić

Dva ključna problema

Uključenje u javnu raspravu na portalu e-Savjetovanja najavila je za tportal Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, inače sastavnog dijela GOOD Inicijative koja se zalagala za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u sedme i osme razrede osnovnih škola te u srednje škole. Ona ističe ulogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK), kao krovnog državnog dokumenta koji definira i vrijednosti što ih trebaju sadržavati pojedini predmetni i međupredmetni kurikulumi.

Eli Pijaca Plavšić

Eli Pijaca Plavšić

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl

'Ako se pojedini roditelj ne slaže s nastavnim sadržajem, znači li to da se on ne slaže ni s NOK-om? Ovdje su problematične dvije stvari: na načelnoj razini, negira se utjecaj države na obrazovnu politiku, a na organizacijskoj razini to je nemoguće provesti. Na razini škole nastao bi potpuni kaos. Svaki predmet ima odgojnu komponentu; znači li to da svaki roditelj ima pravo doći u školu i reći da mu se neki sadržaj iz nekog predmeta ne sviđa i zahtijeva alternativni sadržaj za svoje dijete?', pita Pijaca Plavšić.    

Pitanje je, upozorava, što bi bilo i sa školskim kurikulumom, kao temeljnim dokumentom škole kojim su definirani i izvannastavni sadržaji i aktivnosti za svaku školsku godinu. 'Znači li to da će se ti dokumenti brisati i da će roditelji postati kreatori obrazovnih sadržaja? Ovo jednostavno nije promišljeno. Čak i da je ideja fantastična, potpuno je neprovediva', upozorava Pijaca Plavšić. 

Javna rasprava o zakonskom prijedlogu započela je u petak, a među prvima uključio se Matko Marušić, bivši dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, poznat i kao žestok protivnik tzv. rodne ideologije. U osvrtu naslovljenim 'Prilog kompletiranju kurikuluma predmeta Građanski odgoj' obrušio se na kurikulum koji je izradila Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića.

Marušić tvrdi da u tom kurikulumu potpuno nedostaju, između ostalog, komponente kao što su 'Hrvatska, hrvatska kultura i tradicije, bilo koji oblik ili izraz domoljublja, bilo koja ljudska vrlina navedena od Staroga zavjeta do Domovinskoga rata – poštenje, milosrđe, hrabrost, viteštvo, plemenitost, opraštanje, ponos, čistoća, ideali, romantična ljubav'.

  • +15
  • +12

Sva lica Matka Marušića

Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilic / CROPIX

'Zamislite – nema ništa o čistoj dječjoj, mladenačkoj ljubavi, samo spolni odnos, 'al pazi da se ne zaraziš i ne zatrudniš'', navodi Marušić. 

Smeta mu i to što u Građanskom odgoju nema 'istine o Hrvatskoj': zašto je volimo, zašto je važna, zašto su toliki ginuli za nju, kako je trebamo voljeti i čuvati. Ne objašnjava se 'koji su praznici a koji blagdani, kada se čestita braći pravoslavcima a kada muslimanima', a zamjera i to što se ne razlažu pitanja morala, tolerancije i poštenja ('što ako me tuku a slabiji sam, što ako slabijega tuku, što kad je na djelu nevjera, izdaja, psovka, laž, prevara, zlo kocke i profesionalnoga športa, mode, glamura, hedonizma, promiskuiteta, nastranosti, brzine, noći, alkohola, razularenosti…').

'Sve je dano u ruke 'nevladinih udruga' koje dolaze djeci u škole i uče ih spolnosti kako smo rekli gore i – kako prosvjedovati protiv Vlade vlastite države', napisao je Marušić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!