Nakon nekoliko desetljeća pacifističke neutralnosti vlasti u Japanu odlučile su ukinuti ograničenja na prodaju oružja u inozemstvo, čime je otvoren put izvozu ratnih brodova, projektila i drugog teškog naoružanja.

'U sve težem sigurnosnom okruženju nijedna zemlja sada ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost. Nema apsolutno nikakve promjene u našoj predanosti održavanju puta i temeljnih načela kojih smo se pridržavali kao miroljubiva nacija više od 80 godina od rata', navela je japanska premijerka Sanae Takaichi.

Cilj ovakve odluke je jačanje baze japanske obrambene industrije. Uz to, Japan nije u najboljoj ekonomskoj situaciji pa je logično da svoju priliku vidi u brzorastućoj industriji čija je proizvodnja opterećena sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Raste potražnja za oružjem

Treba reći da potražnja za oružjem raste i u drugim dijelovima svijeta, a lani je ukupna potrošnja za naoružavanje porasla za 2,9 posto. Europske su zemlje tako na obranu potrošile 14 posto više novca nego u prethodnim godinama, prenosi Poslovni dnevnik. Uz to, žele diverzificirati proizvodnju jer je i tradicionalna pouzdana vojna suradnja sa SAD-om došla u pitanje nakon mnogobrojnih istupa Donalda Trumpa.

'U okviru novog sustava strateški ćemo promovirati transfer opreme, a istovremeno ćemo donositi još rigoroznije i opreznije odluke o tome jesu li transferi dopušteni', napisala je japanska premijerka, prenosi Japan Times.

Promjene u njihovoj izvoznoj doktrini uklanjaju ograničenja u pet izvoznih kategorija. Naime japanski vojni izvoz bio je ograničen samo na opremu za spašavanje, transport, upozoravanje, nadzor i uklanjanje mina. Doduše, zadržat će obavezne stroge provjere, kontrole transfera trećim zemljama i zabrane prodaje državama uključenima u sukobe.

Trenutno 17 zemalja ima potpisane sporazume o trgovinskoj razmjeni te transferu vojnih tehnologija s Japanom, a očekuje se da će se taj broj povećati, baš kao i broj onih koje primaju vojne donacije od Japana.

Jačanje vojne suradnje

Ove će promjene omogućiti i izvoz oružja koje Japan razvija u suradnji s drugim zemljama, poput borbenog zrakoplova šeste generacije koji stvaraju u kooperaciji s Velikom Britanijom i Italijom u okviru Globalnog borbenog zračnog programa (GCAP). Uz to, otvara se mogućnost suradnje u drugim razvojnim projektima izvan GCAP-a, poput AUKUS-a, u kojem bi Japan, u suradnji sa SAD-om, Velikom Britanijom i Australijom, radio na razvoju pomorskih i autonomnih obrambenih sustava.

Interesenata za japansko naoružanje ima. Australija je još 2024. godine kupila 11 nadograđenih fregata klase Mogami, a za te su brodove zanimanje pokazali Novi Zeland i Indonezija. Vlasti Filipina pak žele kupiti rabljene brodove klase Abukuma.

Sukob s Kinom?

No postavlja se pitanje hoće li promjene u doktrini izvoza vojne tehnologije i znanja otvoriti vrata prema naoružavanju Tajvana. Nije zgorega spomenuti to da su japanske samoobrambene snage već izvele vojne vježbe s Filipinima i SAD-om.

Premijerka Takaichi smatra da bi kineska blokada Tajvana mogla predstavljati 'prijetnju opstanku' za Japan, no malo je vjerojatno da će Japanci uskoro slati oružje na Tajvan, ponajprije zbog straha od Kine jer je ona već započela kampanju diplomatske izolacije Japana.

'Međunarodna zajednica, uključujući Kinu, ostat će vrlo budna i čvrsto će se oduprijeti nepromišljenim potezima Japana prema novoj militarizaciji', rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun, dodajući da su ozbiljno zabrinuti zbog japanskog odstupanja od 'isključivo obrambeno orijentiranih načela'.