Ruske snage navodno se suočavaju s ozbiljnim problemima u koordinaciji i zapovijedanju na terenu, što dovodi do sve češćih slučajeva u kojima vlastite dronove obaraju vlastite jedinice. Umjesto da se takvi incidenti priznaju kao pogreške, pojedini vojnici i zapovjednici navodno pokušavaju te letjelice prikazati kao ukrajinske kako bi dobili nagrade i priznanja
Kako piše ruski vojni kanal Drone Operator’s Chronicle te The Moscow Times, ključ problema leži u nedostatku komunikacije između različitih postrojbi i mobilnih protuzračnih timova. Mnoge od tih jedinica, prema tim navodima, nisu pravodobno obaviještene o kretanju vlastitih dronova, zbog čega u praksi često otvaraju vatru na svaki objekt u zraku koji ne mogu jasno identificirati, piše United24media.
U takvim okolnostima, dio ruskih vojnih blogera situaciju opisuje kao 'tempiranu bombu'. Propagandni kanal 'Boevoy Rezerv' upozorava da bi ruske jedinice mogle uskoro početi 'pucati na sve što vide u zraku', s obzirom na sve veću nesigurnost u identifikaciji ciljeva.
vezane vijesti
Lažno prikazivanje oborenih letjelica
Prema istim izvorima, već su zabilježeni slučajevi u kojima se oboreni ruski dronovi prikazuju kao neprijateljski, kako bi posade mogle ostvariti nagrade. Kao ilustracija tog problema objavljene su i fotografije na kojima ruski vojnici poziraju uz oštećene letjelice, koje su, prema tvrdnjama kanala, zapravo ruske.
Dio navoda ide i dalje, tvrdeći da pojedini zapovjednici na olupine postavljaju ukrajinske oznake ili simbole, kako bi ih lakše predstavili kao uspješno uništene ukrajinske dronove i time se uklopili u službeni narativ o učinkovitosti protuzračne obrane.
Dok se unutarnji problemi koordinacije produbljuju, ukrajinski dronovi tipa Hornet i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ruskim snagama na terenu. Riječ je o brzim bespilotnim letjelicama koje koriste sustave umjetne inteligencije za ciljanje, mogu djelovati i danju i noću te dosežu udaljenosti do oko 60 kilometara.
Vojni sustav pod pritiskom
Paralelno s borbom protiv dronova, Rusija se suočava i s izazovima u popunjavanju kadrova. Kako bi nadoknadile manjak osoblja za protudronske i druge specijalizirane zadaće, vlasti se, prema pisanju portala United24media, okreću i akademskim institucijama.
Tako je državno naftno-tehnološko sveučilište u Ufi (USPTU) navodno poticalo studente da u vojnu službu uključe prijatelje i članove obitelji. U porukama koje su se pojavile u studentskim komunikacijskim kanalima, studenti su pozivani da dovode poznanike koji bi potpisali ugovore s Ministarstvom obrane.
Sveučilište je pritom nudilo različite poticaje, uključujući upis u dodatne obrazovne programe ili mogućnost zapošljavanja nakon službe. Regrutima je, prema istim navodima, obećana isplata od oko 500.000 rubalja (oko 6.700 američkih dolara), dok su studentima ponuđene državne radne pozicije po povratku iz vojne službe.
