Asal, freelance dizajnerica u tridesetima iz Teherana, ranije je redovito dobivala projekte iz inozemstva. No nakon gotovo dva mjeseca bez interneta, telefonski razgovarajući za CNN bila je iskrena: 'Nema novih projekata, nema odgovora. Kao da je sve stalo preko noći.'

Na rubu suza, kaže da joj prihodi više ne pokrivaju ni osnovne troškove. Asal je jedna od milijuna Iranaca za koje je sukob sa SAD-om i Izraelom postao osobna kriza jer su ostali bez posla i sve su bliže siromaštvu. Pogođeni su brojni sektori – od radnika u rafinerijama i tekstilnoj industriji do vozača kamiona, stjuardesa i novinara.

Iransko gospodarstvo bilo je u teškom stanju i prije sukoba: nacionalni dohodak po stanovniku pao je s oko 8000 dolara 2012. godine na 5000 dolara 2024., pod pritiskom inflacije, korupcije i sankcija. Izgledi su još lošiji. Do 4,1 milijun ljudi moglo bi dodatno pasti u siromaštvo zbog sukoba, procjenjuje Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Tisuće zračnih napada uzrokovale su velika razaranja i raseljavanje stanovništva. Prema navodima medija, pogođeno je više od 23.000 tvornica i poduzeća, što je izravno dovelo do gubitka milijun radnih mjesta, a posredno je još milijun ljudi ostalo bez posla.

Poremećaji u pomorskom prometu, a time i uvozu, također su poremetili već krhko iransko gospodarstvo, 'dovodeći u opasnost 50 posto iranskih radnih mjesta i gurajući dodatnih pet posto stanovništva u siromaštvo', kaže Hadi Kahalzadeh iz Quincy Instituta, think tanka za vanjsku politiku.

'Mnoge tvrtke su obustavile poslovanje pod kombiniranim pritiskom rata, inflacije, recesije i pada potražnje', navodi Kahalzadeh.

Godišnja stopa inflacije u ožujku dosegla je 72 posto, ali je bila puno viša za osnovne potrepštine, prema službenim podacima.

Izraelski zračni napadi na iransku industriju ostavili su tisuće radnika bez prihoda i pokrenuli val otkaza koji se širi cijelim gospodarstvom. Napadi na velike petrokemijske komplekse doveli su do toga da su tisuće zaposlenih poslane na neplaćeni dopust, a pogođena je i čelična industrija. Iako pojedine tvrtke negiraju otkaze, posljedice su već vidljive u drugim sektorima.

Proizvođač prikolica Maral Sanat otpustio je 1500 radnika zbog nedostatka čelika dok je tekstilna tvrtka Borudžerd otpustila 700 zaposlenih. I brojne mljekare obustavile su proizvodnju zbog nestašice ambalaže.

Kriza pogađa i zračni promet. 'Bila sam spremna za let kada su mi rekli da je sve otkazano. Ugovori su nam istekli i nećemo biti plaćeni dok se letovi ne nastave', rekla je stjuardesa Soheila.

Broj zahtjeva za naknadu za nezaposlene naglo je porastao: u posljednja dva mjeseca podneseno ih je 147.000, gotovo tri puta više nego lani. Najviše su pogođeni radnici s nižim primanjima i oni bez stabilnih ugovora. Istodobno je najveća iranska internetska trgovina Digikala pokrenula val otkaza, a tvrtke koje ovise o internetu oslabljene su zbog prekida mreže.

Džafar, analitičar podataka, rekao je da je njegova tvrtka zatvorena, ostavljajući više od 50 zaposlenika bez posla. 'Sada razmišljam o radu u prijevozu samo da bih preživio. Imam stanarinu i dugove koje moram platiti, a nemam pojma što me čeka', kaže.

Prekidi interneta osobito pogađaju žene koje rade od kuće. Somajeh, pedesetogodišnjakinja iz Isfahana, godinama predaje njemački jezik online i njezini razredi nekad su bili puni, ali bez pristupa internetu morala je prijeći na domaće, ne baš pouzdane aplikacije.

'Ništa više ne radi kako treba', rekla je za CNN u telefonskom razgovoru. 'Studenti se ne mogu istovremeno spojiti na internet, platforme se stalno ruše.'

Stručnjaci upozoravaju da bi bez hitnih mjera pomoći moglo doći do još većeg rasta nezaposlenosti, zbog čega raste nezadovoljstvo ekonomskom politikom vlasti.

'Država povećava plaće javnim službenicima dok tvrtke otpuštaju radnike jer ne mogu isplaćivati plaće', upozorio je član Teheranske gospodarske komore Sadžid Tadžik.

Vlasti najavljuju proširenje pomoći najugroženijima, no situacija ostaje teška. 'Pad prihoda je težak, ali još gore je ova stalna neizvjesnost. Ne znate što slijedi', zaključuje Somajeh.