DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Jakovina: Oni koji osporavaju 22. lipnja 1941. osporavaju Hrvatsku, njezine granice i suverenost

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 22.06.2020 09:03
  • Objavljeno 22.06.2020 u 09:03
Ilustrativna fotografija / Tvrtko Jakovina

Ilustrativna fotografija / Tvrtko Jakovina

Izvor: Pixsell / Autor: montaža / tportal

Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan u kojem je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. Taj dan je kao praznik 1991. uspostavio prvi hrvatski predsjednik i osnivač HDZ-a Franjo Tuđman, iako je prošle godine upravo iz dijela HDZ-a stigla ideja o njegovu ukidanju. Povjesničar Tvrtko Jakovina u razgovoru za tportal ističe da je taj Tuđmanov potez jedna od njegovih najvećih odluka, dok osporavateljima praznika poručuje da negiranjem hrvatskog svrstavanja uz antifašističke tekovine pokušavaju poništiti hrvatsku pobjedu u Drugom svjetskom ratu i njezinu suverenost

Prvi sisački partizanski odred osnovan je u vrijeme u kojem je Drugi svjetski rat već dvije godine buktio Europom. Nacistička Njemačka je ujutro 22. lipnja 1941. godine napala Sovjetski Savez u akciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa, kojom je ujedno poništen dotad važeći pakt Ribbentrop-Molotov o međusobnom nenapadanju tih dviju sila. Pripadnici Komunističke partije Jugoslavije u Sisku su se zbog poništenog sporazuma našli u opasnosti te su se iz grada povukli u obližnju šumu Brezovica, u kojoj su osnovali prvu partizansku postrojbu koja od prvog dana izvodi diverzije. Pozivom upućenim antifašistima iz Brezovice 22. lipnja 1941. godine, sisački partizani započeli su četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava.

Prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe imala je 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Budući da su odred činili većinom Hrvati, postrojba se borila uglavnom na teritoriju Hrvatske, a završetak Drugog svjetskog rata doživjela je tek polovica izvornih pripadnika odreda, njih 38.

Jedna od najvećih Tuđmanovih odluka

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građanki i građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, čiji su sastavni dio bili i hrvatski partizanski odredi, borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju oformljene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa Narodnooslobodilačke vojske. Partizanskom pokretu pripadao je i Franjo Tuđman te je kao prvi hrvatski predsjednik i osnivač HDZ-a uvrstio taj dan u kalendar državnih praznika na samom početku hrvatske samostalnosti. Prošle godine pak HDZ-ov predsjednik saborskog Odbora za veterane Josip Đakić predložio je da Dan antifašističke borbe više ne bude praznik, nego samo spomendan. Prijedlog u konačnici nije prošao, ali ideja o ukidanju državnog praznika zabrinula je one koji njeguju hrvatske antifašističke tekovine.

  • +13
  • +10

Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Brezovici 2019.

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Povjesničar Tvrtko Jakovina u razgovoru za tportal ističe da je Tuđmanova odluka o uvrštavanju Dana antifašističke borbe kao državnog praznika na koncu ispala jedna od najvećih odluka nekadašnjeg predsjednika koja nas povezuje s našim ustavnim vrijednostima i civiliziranom Europom.

'Ta dalekosežna odluka pokazuje gdje je 90-ih godina stajao HDZ s Tuđmanom na čelu. Gdje smo mi danas civilizacijski u odnosu prema antifašizmu, pokazuje i retorika premijera Andreja Plenkovića, primjerice 8. svibnja, kada je obilježena 75. obljetnica kraja Drugog svjetskog rata', upozorio je profesor povijesti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Daleko od civilizacijskih postignuća

Jakovina pritom ukazuje na današnje razlike između Hrvatske i razvijenih zemalja Europe, poput primjerice Njemačke, i upućuje na predsjednika Savezne Republike Njemačke Franka Waltera Steinmeiera, a koji je u prigodnom govoru podsjetio da 8. svibnja 1945. godine označava dan u kojem su okončani 'njemački zločini bez presedana i kada je napokon došao kraj holokaustu te izdaji svih civilizacijskih vrijednosti'. Dok je Steinmeier ocijenio da 'njemačka povijest slama srca jer snosi odgovornost za ubijanje i patnje milijuna ljudi te da se zbog toga danas Njemačka može voljeti samo slomljena srca', hrvatski premijer prokomentirao je obljetnicu usput kazavši da je riječ o 'teškim pitanjima unutar pojedinih obitelji'. Tportalov sugovornik smatra da se iz te razlike vidi ne samo u što se pretvorio HDZ, nego i to kako se vodi Hrvatska i koliko je Hrvatska danas daleko od civilizacijskih postignuća SR Njemačke i drugih zapadnih zemalja.

Povjesničar Tvrtko Jakovina

Povjesničar Tvrtko Jakovina

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regović

Upitan što bi poručio političarima poput Zlatana Hasanbegovića, nekadašnjeg ministra kulture koji je osporavao značenje 22. lipnja 1941. godine i pozivao na ukidanje Dana antifašističke borbe, Jakovina je odgovorio da bivši ministar ima problem s rezultatom Drugog svjetskog rata i zemljama, ali i narodima koji su pobijedili u tom ratu, među kojima je i Hrvatska.

'Svi koji osporavaju 22. lipnja 1941. i antifašizam osporavaju hrvatske granice, hrvatsku suverenost i hrvatski Ustav, ali i Hrvatsku na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu. Bez te hrvatske pobjede ne bi bilo ni hrvatske suverenosti', zaključio je Jakovina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!