Govoreći o napadima Izraela na Libanon, Jakovina je kazao kako se načelno može govoriti o dva shvaćanja rata.

'Iran rat u Libanonu promatra kao sukob koji je izravno povezan s napadima na njegov teritorij, dok Izrael nastoji razdvojiti te dvije stvari i tvrdi da ono što radi u Libanonu nema veze s Iranom', rekao je Jakovina gostujući na N1 televiziji.

Prema Jakovini, posljednje izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa ukazuju na rastuće nezadovoljstvo u Washingtonu.

'Trumpove objave na društvenim mrežama, u kojima istodobno upozorava Teheran i Tel Aviv da zaustave napade, pokazuju veliko nezadovoljstvo američke administracije. Prvi put su Iran i Izrael stavljeni u istu poziciju i tretirani na sličan način. To predstavlja određeni diplomatski poraz Benjamina Netanyahua', smatra Jakovina.

Dodao je da još uvijek nema jasnih naznaka kako bi mogao izgledati izlaz iz sadašnje krize.

'U Libanonu vlada kaotična situacija. Riječ je o maloj zemlji opterećenoj velikim brojem izbjeglica i teško je očekivati pozitivan razvoj događaja. Ipak, dolazak pakistanskih posrednika mogao bi sugerirati da postoje pokušaji traženja rješenja', rekao je.

Libanon je regionalni problem, Iran globalni

Jakovina podsjeća da Libanon već desetljećima ima ozbiljne probleme s funkcioniranjem države te da tamošnji predsjednici nikada nisu imali stvarnu kontrolu nad Hezbolahom.

'S gotovo milijun ljudi koji su pobjegli sa juga zemlje prema sjeveru stvara se situacija koja će s vremenom postajati sve teža. Sudbina Libanona ionako je godinama bila nesigurna, a sada je još složenija. Međutim, koliko god Libanon bio važan za Bliski istok, on nije globalni problem. Rat s Iranom jest', upozorio je.

Dodao je kako Trump želi što prije otvoriti Hormuški tjesnac i zaključiti sukob koji je, prema njegovu mišljenju, sam pokrenuo.

Sukob koji mijenja cijeli svijet

Na pitanje vodi li svijet prema još većoj nestabilnosti, Jakovina je odgovorio da svaki novi sukob na Bliskom istoku dodatno otežava pronalazak dugoročnog rješenja.

'Ključni američki ciljevi očito nisu ostvareni. Iran je pokazao da i dalje može napadati Izrael te da raspolaže projektilima sposobnima probiti vrlo napredne obrambene sustave. Već više od tri mjeseca traje otvoreni sukob koji utječe na životni standard ljudi diljem svijeta', rekao je.

Rat u Ukrajini neće uskoro završiti

Govoreći o Ukrajini, Jakovina smatra da trenutačni razvoj događaja ne upućuje na skori kraj rata.

'Činjenica da Ukrajinci uspijevaju vratiti pojedine teritorije i gađati ciljeve duboko unutar Rusije ne znači da se približavamo završetku sukoba. Ovakav rat može trajati još godinama ili završiti zamrzavanjem sukoba, ali ne vidim neka velika i brza rješenja', ocijenio je.

Članstvo u Europskoj uniji kao 'duda-varalica'

Jakovina je izrazio sumnju da bi Ukrajina u dogledno vrijeme mogla postati članica Europske unije.

'To je za Ukrajince bila svojevrsna duda-varalica. Trebalo bi pronaći druge modele koji bi toj zemlji ponudili određenu sigurnost i perspektivu. Potrebno je vidjeti postoji li način da se barem smanji broj žrtava. Trump je pokušavao nešto učiniti, ali je i sam odustao od tog rata', rekao je.

Na pitanje računa li Zapad na mogući odlazak Vladimira Putina s vlasti, odgovorio je da je takva strategija pogrešna.

'U nekom trenutku Putin sigurno više neće biti na vlasti. No ako se to neće dogoditi sutra ili prekosutra, a očito neće, onda se s njim i dalje mora računati kao s ključnim akterom', poručio je.

Prijedlog o posebnoj izbornoj jedinici izaziva napetosti

Komentirajući prijedlog Domovinskog pokreta o uspostavi posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH, Jakovina je podsjetio na nedavnu američku strategiju za zapadni Balkan.

'Najbliži odgovor na to pitanje stigao je prije nekoliko dana iz Sjedinjenih Država. U njihovoj strategiji jasno se naglašava očuvanje dejtonske Bosne i Hercegovine. To, nažalost, podrazumijeva i očuvanje Republike Srpske, ali i postojećih granica te ustroja države', rekao je.

Prema njegovim riječima, inicijative koje dolaze iz redova krajnje desnih stranaka, partnera HDZ-a, ne mogu dovesti do ozbiljnih promjena.

'Takve ideje mogu samo izazvati dodatnu iritaciju kod najbrojnijeg naroda u BiH i stvarati lažna očekivanja među tamošnjim Hrvatima', smatra Jakovina.

Bruxelles mora biti odlučniji prema Beogradu

Govoreći o odnosu Europske unije prema Srbiji, Jakovina je upozorio da Bruxelles često šalje nejasne poruke.

'Pogreška je bila toleriranje odlaska srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Moskvu na paradu ruske vojske. Nadam se da će Europska komisija i Europsko vijeće u budućnosti jasnije reagirati na poteze vlasti u Beogradu', zaključio je.