Povratak na radno mjesto kod nekih ljudi izaziva teškoće prilagodbe, pad raspoloženja i energije je izraženiji što je odmor bio dulji, posao na koji se vraćaju zahtjevniji, uvjeti rada i međuljudski odnosi lošiji. Nema općevažećih savjeta za prevenciju tog stanja, ali je poznato da je prilagodba uspješnija kod osoba koje žive zdravijim načinom života, te postepeno intenziviraju radni ritam. Ujedno svoj radni ritam lakše uhvate ljudi koji ne žale što je odmor prošao već uživaju u divnim uspomenama na koje ih podsjeća suvenir ili fotografija s mora kojom ukrašavaju svoj ured, kaže dr. med. psihijatrica Suzana Kulović koja je za tportal otkriva par trikova koji mogu umanjiti nelagodu povratka na radno mjesto nakon godišnjeg odmora
'Poznato je da povratak na radno mjesto nakon godišnjeg odmora može biti stresan i generirati tjeskobu. Nije jednostavno nakon uživanja u ljepotama ljeta, mora, brodova ili planinskih kuća doći na užareni asfalt gdje nas čeka brdo obveza, računa i dugova. Utvrđeno je da je stres povratka s odmora na radno mjesto, koji može uzrokovati i post-vacation blues, to intenzivniji što je odmor dulje trajao i što je bio ugodniji i zanimljiviji i što je zahtjevniji posao kome se vraćamo.
Karakteristike radnog mjesta su također važne pa su nezadovoljstvo i tjeskoba češći kod onih koji su preopterećeni poslom, koji rade u napetoj atmosferi uz loše međuljudske odnose. U svemu je ipak najvažnija osobnost povratnika s godišnjeg koja je jedinstvena pa je teško dati precizne upute za uspješan povratak s odmora koje bi važile sa sve ili za većinu ljudi', smatra psihijatrica Suzana Kulović.
Zdrav život - lakša prilagodba
Dobro je preduhitriti loše raspoloženje koje bi vas po povratku s odmora moglo uhvatiti na radnom mjestu. Dr. Kulović kaže da se to postiže izbjegavanjem pretjerivanja s alkoholom i cjelonoćnim bančenjem, aerobnim fizičkim vježbanjem i umjerenim online aktivnostima na odmoru.
'Za lakše uklapanje u radnu sredinu nakon godišnjeg odmora bi trebalo: planirati povratak par dana prije početka rada da bi se na miru raspakirali i pripremili za odlazak na posao, promijeniti perspektivu: ne žalite što je odmor prošao već se veselite što ste ga tako divno proživjeli, donijeti podsjetnike na odmor u svoju kućnu i u radnu svakodnevicu: mali suvenir ili fotografija s ljetovanja može popraviti raspoloženje. Nije loše ni odmah početi maštati i planirati godišnji odmor za sljedeću godinu, a paralelno s tim valja polako intenzivirati radni ritam', savjetuje dr. Kulović.
Kapacitet za prilagodbe na promjene je veći i prilagodba je uspješnija kod osoba koje žive zdravim načinom života jer prizemni hedonističko-potrošački život dovodi do otuđenja i nakupljanja stresa i frustracije.
Redukcija stresa
'Za istinsku redukciju stresa u svijetu u kojem živimo trebali bismo potaknuti neke vrlo velike i korjenite promjene. U međuvremenu, kako savjetuju naši portali koji se bave mentalnim zdravljem: pijte dovoljno vode, jedite organsku, laganu hranu i pozitivno mislite. Nije ni čudo da nas takav današnji egoistični, egocentrični i narcistički pristup životu razbolijeva na poslu, na godišnjem i po povratku s odmora. Može pomoći altruizam, empatija i humor te mogućnost relativizacije osobne frustracije razumijevanjem konteksta svijeta u kojem živimo i razumijevanjem sebe kao bića koje traga za svojom svrhom i izvan ugode u hrani, seksu, piću, drogama i novcu', objašnjava dr. Kulović.
Kao početak altruističkog i empatičnog pristupa psihijatrica predlaže da se sjetimo ljudi koji nemaju ni posao ni financijske mogućnosti za odlazak na godišnji odmor, pa ni ne mogu doživjeti patnje stresa povratka s ekskluzivnog odmora na visokoprofilno radno mjesto (dokazano ovaj tip povratnika s godišnjeg doživljava najviše stresa).
