RADIO SLOBODNA EUROPA

Isprike ne mogu izbrisati cvijeće na srpskim tenkovima

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 07.03.2017 12:11
  • Objavljeno 05.11.2010 u 11:05
Boris Tadić Paulin dvor

Boris Tadić Paulin dvor

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Na portalu Radija Slobodna Europa osvanuo je zanimljiv komentar Nenada Pejića, u kojem se pohvalno govori o politici pomirenja koju u zadnje vrijeme na Balkanu povode Ivo Josipović i Josip Tadić, ali se u isto vrijeme postavlja pitanje jesu li isprike i vijenci na spomenicima – dovoljni

Pejić podsjeća da su u jesen 1991. Beograđani u euforiji izašli na ulice kako bi cvijećem obasuli tenkove koji su kretali prema

hrvatskom gradu Vukovaru. Grad je potom porušen do temelja i srpska strana proglasila je pobjedu.

Punih devetnaest godina nakon toga srpski predsjednik Boris Tadić došao je u Vukovar i položio vijenac na spomen-obilježje na Ovčari, koje odaje poštovanje za 260 hrvatskih branitelja i pacijenata vukovarske bolnice koji su nakon pada Vukovara izvučeni iz porušene bolnice i ubijeni.

Istog dana hrvatski predsjednik Ivo Josipović i srpski predsjednik Boris Tadić posjetili su obližnje mjesto Paulin Dvor, gdje su 1991. hrvatski vojnici pobili 18 starijih civila srpske nacionalnosti i jednog mađarske nacionalnosti.

Radio Slobodna Europa
u svom komentaru navodi da se val isprika nije zaustavio samo na Hrvatskoj i Srbiji. Prošlog se tjedna Bakir Izetbegović, novoizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH, ispričao za 'svakog nevinog čovjeka kojeg je ubila bošnjačka vojska'.

Trend isprika započeo je još 2000. godine, kad se crnogorski predsjednik Milo Đukanović ispričao zbog uloge koju je njegova zemlja odigrala u granatiranju hrvatskog obalnog grada Dubrovnika, piše RSE, pa dodaje kako su otad predsjednici Hrvatske i Srbije razmijenili isprike 2003. godine, da bi se Tadić 2004. u Sarajevu ispričao za nedjela koja su tamo počinile srpske snage. Hrvatski je predsjednik ponudio ispriku u nekadašnjem koncentracijskom logoru Jasenovac, u kojem su za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeni deseci tisuća ljudi, pri čemu je velik broj ubijenih bio srpske nacionalnosti.

Ipak, unatoč ovom hvalevrijednom nizu isprika, nešto još uvijek nedostaje na Balkanu, navodi se u komentaru.

Naime, na dan kada srpski predsjednik položi vijenac za 260 ubijenih Hrvata, mora požuriti i napraviti isto za 18 ubijenih srpskih civila. Kad srpski parlament prihvati rezoluciju o genocidu u Srebrenici, brzo mora prihvatiti još jednu, onu koja se tiče srpskih žrtava.

Dan uoči Tadićeva posjeta Vukovaru njegov ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić posjetio je Banju Luku kako bi podržao Republiku Srpsku, ističe Radio Slobodna Europa.

Službeni Beograd podržava suverenitet Bosne i Hercegovine, ali u isto vrijeme podržava i premijera Republike Srpske Milorada Dodika, koji uporno pokušava podijeliti BiH.

Balkanski topli vjetar pomirenja je nesumnjivo dobar za cijelu regiju, kojoj bolji odnosi mogu samo goditi, navodi se u komentaru.

No svi vijenci i sve riječi isprike ne mogu u potpunosti kompenzirati cvijeće koje je bacano na tenkove po Beogradu 1991. godine.

Radio Slobodna Europa ističe da je broj ubijenih srpskih civila u četiri godine balkanskih ratova od strane bošnjačke vojske manji od broja ubijenih Bošnjaka u Srebrenici u sat vremena.

Srbija se ne može zauvijek skrivati iza izjava u stilu 'svi smo mi krivi', kakve službeni Beograd preferira. Odgovornost za zločine ne leži jednako na svim stranama, podsjeća Radio Slobodna Europa.

Lako se ispričati u Vukovaru. Ono što se za Beograd nije pokazalo tako lakim je uhititi Gorana Hadžića, kojeg je Haški sud optužio za ratne zločine zbog uloge koju je odigrao u Vukovaru, te ga izručiti u Haag, navodi se u tekstu.

Nije teško u Beogradu suditi onima koji su bili egzekutori, ali do pravog pomirenja ne može doći dok i oni koji su davali naredbe ne budu po zatvorima. Od završetka ratova na Balkanu prošlo je petnaest godina i Srbija, prema svemu sudeći, još uvijek nije spremna na takav pristup, zaključuje se u komentaru.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi