Sredinom listopada prošle godine, održan je sastanak predstavnika Ikee s hrvatskim proizvođačima i tada su se mogle čuti optimistične najave. Međutim, raspoloženje među domaćim poduzetnicima stubokom se promijenilo.

Zdravko Jelčić, predsjednik udruge drvoprerađivača pri HGK-u i direktor požeškog Spin Valisa, kaže kako se boji da se neće ispuniti velika očekivanja.

Hrvatski proizvođači nisu konkurentni

'Sa strane Ikee postojala je želja da se uključe hrvatski proizvođači, ali naš namještaj nije konkurentan. Zbog niže cijene rada, manjih poreznih opterećenja i komunalija, tvrtke s istoka Europe u startu su 15 do 20 posto jeftinije', istaknuo je Jelčić.

Spin Valis bio je u pregovorima s Ikeom oko proizvodnje stolaca. Jelčić objašnjava kako nisu prošli jer su za Šveđane bili preskupi dok sami nisu mogli spustiti cijenu jer bi poslovali s gubicima.

Za hrvatske tvrtke problem su i mali kapaciteti proizvodnje, a uz to većina njih radi masivni namještaj, a Ikea preferira jednostavniji pločasti namještaj.

Jelčić očekuje kako će Šveđani minimalno osvojiti 15 do 20 posto hrvatskog tržišta što je na godišnjoj razini oko 100 milijuna eura prometa. 'Kad bi od toga barem 10 milijuna eura išlo domaćim proizvođačima, bila bi to velika stvar', napomenu je Jelčić.

Hrvatske drvoprerađivače posebno boli izostanak veće podrške države. U pregovorima s Ikeom oni su, ističu, bili sami dok je s druge strane sastancima u pravilu uvijek prisustvovao švedski veleposlanik.

'Država je Ikei dala potporu od 500-tinjak milijuna kuna'

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, smatra kako je priča s Ikeom gotova i da je propuštena šansa da se sa Šveđanima ispregovaraju bolje pozicije za domaću proizvodnju.

'Ispucali smo sve adute. Kroz razno-razne pogodnosti, prenamjenu zemljišta, premještanje naplatnih kućica, komunalije, država je Ikei dala potporu od nekih 500-tinjak milijuna kuna. Da je nešto slično napravljeno za neku hrvatsku firmu, izbio bi skandal', mišljenja je Kavran.

I on ističe kako je nedostajalo vodstvo državnih tijela kako bi se objedinila ponuda i postavila zajednička platforma prema Ikei. Iako su se pokušavali sami organizirati i ujediniti, pokazalo se da domaći proizvođači namještaja, ali ni trgovci za to nemaju snage.

Kavran predviđa kako će dolaskom Šveđana jedino profitirati potrošači. Na tržištu namještaja očekuje pad udjela hrvatskih proizvođača na ispod 20 posto (trenutačno drže 29 posto) te gašenje regionalnih trgovina.

'One su dosad uspijevale opstati prodajući namještaj iz Kine koji su nabavljali iz treće ruke. Ikea svoj namještaj iz Kine nabavlja direktno', objasnio je Kavran.

Ikea: Hrvatska nije pogodovala našem dolasku!

Na tvrdnje kako je Hrvatska pogodovala njihovom dolasku iz Ikee odgovaraju da 'apsolutno odbacuju tu tezu koja se uporno pokušava nametnuti'.

'Sve smo radili prema zakonima i propisima koji su bili na snazi. Ponekad ti isti zakoni i propisi nisu bili jasni ili su bili u potpunoj koliziji i zbog čega smo gubili dragocjeno vrijeme za realizaciju našeg projekta. Mi smo od početka tražili transparentan proces ulaganja. To se ticalo i prenamjene zemljišta. Prenamjena zemljišta nije nikakva pogodnost koja je tobože nama data, već je zakonom propisana i bilo tko ju može zatražiti', ističu iz Ikee.

Objašnjavaju kako je u jednom trenutku nastao zakonski nedorečen prostor u kojem nije bilo moguće dobiti procjenu iznosa prenamjene. Pa su tako procjene varirale od 200 tisuća eura pa sve do vrtoglavih 16 milijuna eura za zemljište.

'Nadamo se kako je svima razumljivo zašto smo inzistirali da znamo koliko bismo na kraju trebali platiti jer nije normalno da investitor započne investiciju, a ne zna kolika sredstva za tu istu investiciju treba osigurati', naglašavaju iz Ikee.

Također, odbacuju tezu kako je do preseljenja naplatnih kućica došlo zbog njihovog dolaska. S projektom je HAC krenuo prije nego što je Ikea donijela odluku o ponovnom ulasku u Hrvatsku, upozoravaju iz švedske kompanije.

'Ono što se zbog nas jednim dijelom radilo, mi smo i platili. Dakle, prometni čvor koji se trenutačno gradi i koji je također 2005. godine bio planiran ali u manjem obimu, mi sufinanciramo sa 80 posto ili sa 100 milijuna kuna', objašnjavaju iz Ikee.

Iznos od 500-tinjak milijuna kuna koji se spominje kao neizravni državni poticaj je, ističu, potpuno nerealan.

'Ne znamo na temelju kojih izračuna se bazira, ali činjenice o našim ulaganjima su nesporne. Naša investicija će biti preko 100 milijuna eura, a mogla je biti i 250 milijuna da nije bilo konstantnih odgoda i problema sa projektom, zbog kojih su naše kolege iz kompanije koja je trebala graditi prateći trgovački centar odgodili svoj projekt do iza 2015. godine kada će ponovno procjenjivati hoće li ga započeti', poručili su iz Ikee.