'KOLIKO URINIRAJU SISAVCI?'

Ig Nobel dokazuje: Znanost može biti urnebesno smiješna

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 26.09.2015 11:21
  • Objavljeno 26.09.2015 u 11:21
dodjela Ig Nobel nagrada

dodjela Ig Nobel nagrada

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Kako ocijeniti znanstveni rad naslovljen 'Koeficijent trenja ispod kore banane'? Hoćemo li se samo nasmijati ili nakon toga početi razmišljati o pronalasku načina kojim se proteini u bjelanjku meko kuhanog jajeta vraćaju u sirovo stanje? U svakom slučaju, ova su otkrića osvojila Ig Nobelovu nagradu, parodiju na štokholmski uzor, koja je prije nekoliko dana po 25. puta dodijeljena na sveučilištu Harvard

Zanima li vas koliko dugo uriniraju sisavci? Odgovor će vam dati grupa fizičara is SAD i Tajvana. U svom istraživanju oni su došli do spoznaje da svi sisavci teži od tri kilograma, bilo magarac, čovjek ili slon, čine to u jednakom vremenskom trajanju od 21 sekunde, plus-minus 13 sekundi.

Rezultati su objavljeni 2014. u PNAS, znanstvenom časopisu Američke znanstvene akademije, a primajući prije nekoliko dana Ig Nobelovu nagradu za ovo otkriće na gala ceremoniji u Sanders teatru američkog sveučilišta Harvard, tronuti znanstvenici su objasnili kako je ono 'model za daljnja istraživanja o urinarnim sustavima sisavaca'. Uručenje su pratile salve smijeha i vicevi iz publike, naročito kada je glava tima bila ovjenčana daskom i poklopcem za zahodsku školjku.

Ništa neobično. Tako šašavo bilo je oduvijek, pa i na ovogodišnjoj 25. dodjeli Ig Nobelove nagrade za najluđa znanstvena otkrića sa svih područja, od medicine i fizike, do lingvistike, kemije i matematike. Ig Nobelova nagrada ( Ig je kratica od 'ignoble' što znači prost, neplemenit) je parodija na švedski 'nobl' uzor, neozbiljno o ozbiljnom, proglašenje manje nobl-nobelovaca sa svrhom da se 'prepoznaju znanstvena postignuća koja ljude tjeraju na smijeh, a zatim na razmišljanje'.

Na smijeh će vas natjerati ovogodišnji laureati za lingvistiku iz Nizozemske i Australije otkrićem da se nesuvisli izraz 'huh', u nas 'uh', nalazi u gotovo istom obliku i funkciji u govornim jezicima diljem svijeta. Zašto? Nemaju pojma. Austrijski i njemački matematičari složenim su kalkulacijama dokazali da je Moulay Ismael Krvožedni iz marokanske dinastije Alaouite, mogao biti otac 888 djece. Za to se napaljeni kralj morao seksati jedan do dva puta dnevno, što i nije tako strašno, ali ako zamislite da je to morao činiti svaki dan od 1697. do 1727., onda je to prilično mnogo, utvrdila je matematičarka Elisabeth Oberzaucher.

O smijehu i znanosti

Činjenica da su se smijali nekim genijima ne znači da su svi ismijani ljudi geniji. Smijali su se i Kolumbu, Fultonu i braći Wright. No smijali su se i klaunu Bozou. (Carl Sagan)

Teorija je kada se sve zna, a ništa ne funkcionira. Praksa je kad sve funkcionira, a nitko ne zna zašto. (Albert Einstein)

 Ono najuzbudljivije što možete ćete čuti od nekog istraživača kada shvati da je otkrio nešto novo nije 'eureka', nego 'uh, ovo je zabavno'! (Isaac Asimov)

Anti-Nobela za ekonomiju osvojila je gradska policija Bangkoka zbog napora u borbi protiv korupcije i mita. Kako je to činila? Podmićivanjem djelatnika – gotovinom. Za odbijanje 20 kuna mita, neke od njih je nagradila sa 10.000 batha (tajlandska valuta), u našem novcu 2.200 kuna. Čilenski znanstvenici zaslužili su nagradu zbog otkrića da pilići hodaju poput dinosaurusa, kada im o trticu okačite dugi rep, a za kemiju australski tim zbog pronalaska načina kojim se proteini u bjelanjku vraćaju u sirovo stanje.

Na ideju o anti-Nobelu došao je Marc Abrahams, urednik i suosnivač znanstveno humornog magazina Annals of Improbable Research (AIR) - Ljetopisi nevjerotanog istraživanja. On svake godine okupi međunarodni žiri sastavljen od znanstvenika, sveučilišnih profesora, novinara i studenata da ocijene najuvrnutije radove objavljivane prethodne godine u znanstvenoj literaturi.

'Prikupljamo nevjerojatna istraživanja. Stvarna istraživanja, o svemu i svačemu, sa svih strana. Istraživanje koje je možda dobro, možda loše, važno ili trivijalno, vrijedno ili bezvrijedno. Želimo naprosto potaknuti znatiželju'- kažu organizatori. Na svakoj dodjeli prezenteri nagrada su i stvarni nobelovci, od pisca Orhana Pamuka, do ekonomista Paula Krugmana i fizičara Wolfganga Ketterlea. Štoviše, fizičar Andre Geim, prvi je nositelj Ig Nobela (2000.), koji kasnije, je 2010. postao stvarni nobelovac. U dvorani 'istraživači kriogenog seksa' dijele letke s uputama za 'seks na četiri Kelvina' ( jedinica za temperaturu svjetlosti), a 'Muzej ružne umjetnosti' iz Somervillea ukrašava pozornicu svojim izlošcima. Da je sve doista otkačeno, dokazuje službena maskota zvana 'Stinker' (Smrdljivac), Rodinova čuvena skulptura Mislioca (Thinker) prevaljena na leđa.

Je li to ismijavanje znanosti? Neee, niječu organizatori, pa kažu: 'Veliki uspjesi mogu biti čudni, smiješni, čak apsurdni, kao što to mogu biti i loša postignuća. Mnogo je dobre znanosti napadano zbog toga što se činila apsurdnom, a puno je loše znanosti cijenjeno unatoč apsurdnosti'. E, sad: kako ocijeniti rad japanskog fizičara Kiyoshija Mabuchija naslovljenog 'Koeficijent trenja ispod kore banane'? Hoćemo li se samo nasmijati ili nakon toga početi razmišljati o tome kako iskoristiti saznanje da pilići više vole lijepe ljude? Hoće li se zbog tog znanstvenog otkrića missice lakše zapošljavati u pilićarnicima?

A bisera je proteklih godina bilo prilično. Grupa ekonomista je otkrila da striptizete zarađuju više u fertilnom periodu, nego u ostale dane. Neki su izračunali pritisak u tijelu pingvina prije pražnjenja, a neki znanstvenim ispitivanjem dokazali da vam se Eifellov toranj čini nižim ako nagnete glavu u lijevo, a ne u desno. Ustanovljeno je da štakori povremeno ne mogu razlikovati japanski od nizozemskog jezika. Izvjesni Francis M. Fesmire je nagrađen zbog objavljenog izvješća o tome kako zaustavlja štucanje tzv. 'digitalnom rektalnom masažom'. Japanac Mayu Yamamoto je otkrio kako dobiti okus vanilije iz kravljeg izmeta.

Novost u avijaciji: otkriveno je da se hrčak kojemu su dali viagru lakše oporavlja od jet laga. Otkriće u biologiji: određenu vrstu buba privlače i pokušavaju se pariti s određenom vrstom australskih boca piva, a haringe međusobno komuniciraju prdežom. Otkriće u veterini: Krave s imenom daju više mlijeka. Saznanje u medicini: osobe kojima se jako piški u nekim stvarima donose bolje i konstruktivnije odluke, u drugima stvarima baš i ne.

Nagradu za mir svojedobno je osvojio gradonačelnik glavnog grada Litve, Vilniusa, Arturas Zuokas, za ideju da se problem nedozvoljenog parkiranja najbolje rješava prelaskom tenkovima preko nepropisno parkiranih luksuznih automobila. Istu je nagradu 2004. dobio izumitelj karaoka, Daisuke Inoue, zbog 'pronalaska potpuno novog načina kojim ljudi uče tolerirati jedni druge', a Ig Nobel je došao i u ruke Američkih zračnih snaga zbog čuvenog pokušaja da izume tzv. 'gay bombu', onu humanu koja neće ubijati neprijateljsku vojsku, nego će je natjerati da se međusobno ljubi, pa opijeni ljubavnom požudom neće imati vremena za ratovanje.

No, neka bizarna istraživanja pokazala su se itekako vrijedna razmišljanja. Kao ono koje je dokazalo da izvjesne vrste komaraca jednako privlači sir Limburger kao miris ljudskog stopala. Zvuči šašavo, ali ta je činjenica, korištena u proizvodnji sredstava protiv komaraca, pomogla Afrikancima u borbi protiv epidemije malarije. Vraćanje meko kuhanog jajeta u sirovo stanje trebalo bi biti dio istraživanja o liječenju karcinoma. Šašavo zvuče i istraživanja o tome mogu li se gliste naučiti plivati. Vodi ga američki Nacionalni institut za starenje koje, učeći plivanju prozirne gliste C. elegans sa životnim vijekom od devet dana, pokušavaju itekako ozbiljno shvatiti kako razvijanje novih vještina utječe na proces starenja.

Ponekad i najšašavije studije pridonose novim znanstvenim spoznajama i potiču na drukčije razumijevanje nekog fenomena, no za njih nije uvijek lako dobiti novac. Dobit će ga prije istraživači koji su već testirali svoje metode i konkretnim podacima mogu ukazati na to da će njihovi pokusi biti učinkoviti. Što je manje novca, ide se na sigurno, a to nije siguran put do inovacija, kao što ni istraživači Nacionalnog instituta za starenje ne mogu jamčiti da će gliste naučiti plivanju, iako sami plivaju u gotovo 800 milijuna dolara budžeta koliko im je dodijeljeno za izvanredne aktivnosti u proučavanju fenomena starenja.

Utoliko je dobrodošla ideja Marca Abrahamsa da javnost, kroz smijeh, upozori na more neobičnih ideja, od kojih će neke možda jednoga dana biti novi put ili ključ ka novim spoznajama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi