Novo otkrivena molekula mogla bi promijeniti budućnost terapija za mršavljenje, objavio je Science Daily. Oponaša učinak suzbijanja apetita kakav imaju lijekovi poput Ozempica, ali bez mnogih neugodnih nuspojava. Riječ je o peptidu nazvanom BRP, identificiranom uz pomoć umjetne inteligencije. Taj peptid, prema dosadašnjim istraživanjima, izravno djeluje na centar za kontrolu apetita u mozgu.

Istraživači sa Stanford Medicinea identificirali su prirodnu molekulu koja oponaša neke učinke semaglutida, aktivne tvari poznate po lijeku Ozempic. U pokusima na životinjama smanjila je apetit i tjelesnu masu, bez čestih nuspojava poput mučnine, zatvora ili gubitka mišića.

Molekula BRP djeluje kroz drukčiji, ali povezan biološki put te aktivira specifične neurone u mozgu, što upućuje na precizniju kontrolu apetita i metabolizma.

Regulira apetit i metabolizam

‘Receptori na koje cilja semaglutid nalaze se u mozgu, ali i u crijevima, gušterači i drugim tkivima’, objašnjava docentica patologije Katrin Svensson. ‘Zato Ozempic ima širok spektar učinaka. Nasuprot tome, čini se da BRP djeluje specifično u hipotalamusu, koji regulira apetit i metabolizam.’

U planu su i klinička ispitivanja na ljudima.

Ključnu ulogu imala je umjetna inteligencija koja je analizirala prohormone - molekule koje se razgradnjom pretvaraju u peptide, od kojih neki djeluju kao hormoni.

Kako bi suzili potragu, istraživači su se fokusirali na enzim povezan s pretilošću te koristili računalni alat Peptide Predictor, koji je analizirao oko 20.000 ljudskih gena. Nakon filtriranja izdvojeno je 373 kandidata, iz kojih je predviđeno 2.683 potencijalnih peptida, a dio njih testiran je na moždanim stanicama. ‘Algoritam je bio ključan za naše otkriće’, ističe Svensson.

Mali peptid, snažan učinak

Osim očekivanog učinka GLP-1, istraživači su otkrili i znatno manji peptid od samo 12 aminokiselina koji je izazvao još snažniju reakciju - čak deset puta veću aktivnost neurona. Taj peptid nazvan je BRP.

U pokusima na miševima i minijaturnim svinjama BRP je značajno smanjio unos hranem, i to do 50 posto unutar sat vremena nakon injekcije.

Kod pretilih miševa, dvotjedna primjena dovela je do gubitka tjelesne mase, uglavnom masnog tkiva, uz poboljšanje tolerancije na glukozu i inzulin. Nisu uočene promjene u ponašanju, probavi ni drugim važnim funkcijama.

Znanstvenici sada istražuju kako točno BRP djeluje i može li se njegov učinak produljiti za praktičniju primjenu. ‘Nedostatak učinkovitih lijekova za liječenje pretilosti problem je već desetljećima’, kaže Svensson. ‘S velikim interesom očekujemo rezultate koji će pokazati je li siguran i učinkovit kod ljudi.’