Pregovori između SAD-a i Irana u Švicarskoj tek su počeli, no put do konačnog sporazuma dug je i neizvjestan. Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, prof. dr. sc. Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu, upozorio je da je situacija i dalje vrlo krhka.
"Rat se i dalje događa. Na neki način imamo jednu vrstu primirja, ali i ono se konstantno krši. U takvom ozračju imati pregovore sigurno nije jednostavno", rekao je Bandov u Dnevniku.
"Prije dogovora očekujem novu eskalaciju"
Na pitanje prevladava li trenutačno nada u dogovor ili opasnost od novog zaoštravanja sukoba, Bandov nije bio optimističan. "Plašim se da će još to eskalirati prije nekog konkretnog dogovora", kazao je, dodavši da će za ozbiljan sporazum trebati znatno više od predviđenih 60 dana kako bi se otvorile teške teme poput Hormuškog tjesnaca i deblokade iranskih luka.
Istaknuo je i da su usporedbe s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine neopravdane jer je ovo tek nacrt, dok se tada pregovaralo 20 mjeseci uz sudjelovanje svih svjetskih sila.
Izrael i Hezbolah najveći problem
Posebno osjetljivim smatra pitanje Izraela i Hezbolaha, koji formalno nisu uključeni u pregovore, a drže ključ stabilnosti.
"Očigledno je da je to najskliskiji dio trenutačnih dogovora. Čini se da niti Hezbolah, a niti Izrael nisu bili konzultirani oko svih točaka memoranduma, uključujući onu da će međusobno prestati ratovati. Vidjeli smo da je njihovo primirje prekršeno doslovno unutar 24 sata i tamo se i dalje ratuje", naglasio je Bandov.
Politički potres u Londonu
Bandov se osvrnuo i na ostavku britanskog premijera Keira Starmera te previranja među laburistima, istaknuvši da je njihovo vodstvo platilo cijenu bježanja prema političkom centru.
"Glasači Laburističke stranke očekivali su puno više laburističkih politika. Pokušaj približavanja centru doveo je do gubitka dijela tradicionalnog biračkog tijela. Novo vodstvo će vjerojatno biti nešto ljevije nego dosad, ali i dalje bliže centru nego klasičnoj ljevici", zaključio je Bandov.