Prema ovogodišnjem indeksu demokracije koji ocjenjuje vlade diljem svijeta te pomno prati izbore, politička zbivanja, građanska prava i kulturu, tek 19 zemalja u svijetu uživa potpunu demokraciju, dok istovremeno gotovo trećina čovječanstva živi pod autoritativnim vladavinama.

Britanski tjednik ocijenio je 89 zemalja i sve su ostvarile niže rezultate nego prethodne godine. Norveška se već sedmu godinu zaredom nalazi na vrhu, a čak 14 od 19 'potpuno demokratskih zemalja' nalazi se u zapadnoj Europi.

No države zapadne Europe posljednju godinu osvojile su manje bodova nego ranije pa je primjerice Španjolska za prošlu godinu smanjila svoj rezultat za 0,22 boda, ponajviše zbog pokušaja vlade u Madridu da zaustavi provođenje referenduma o nezavisnosti Katalonije. Španjolska je, prema najnovijem indeksu, najslabije rangirana od svih potpuno demokratskih zemalja te je za samo 0,08 bodova izbjegla naći se u društvu država s 'nestabilnom demokracijom'.   

Najimpresivniji učinak 2017. godine imala je Gambija. Ova afrička država prošle godine dobila je svoju prvu demokratsku vladu nakon 22 godine vladavine diktatora Yahye Jammeha. Gambija danas ima ocjenu veću za 2,91 bod, čime se popela na ljestvici za impresivnih 30 mjesta te je prešla iz skupine 'autoritativnih režima' u područje tzv. hibridnih režima.

Najveći pad doživjela je Indonezija - s 48. na 68. mjesto - dok se Venezuela ove godine našla u skupini 'autoritativnih režima'.    

Hrvatska se prema indeksu demokracije našla na 58. mjestu te je pala za 0,12 bodova, dok je primjerice Srbija zauzela 66. mjesto i dijeli ga s Meksikom. Od država u našoj regiji najbolje plasirana je Slovenija na 36. mjestu, dok se Crna Gora nalazi na 83., a Makedonija na 88. mjestu, što te dvije države čini članicama skupine 'hibridnog režima'.

Od Hrvatske je bolja Bugarska na 47. mjestu te Mađarska zauzevši 56. poziciju.     

Sjedinjene Države su i dalje u kategoriji 'slabe demokracije', u koju su pale 2016. nakon ozbiljnog pada povjerenja javnosti u vladu.

Ozbiljan pad mnogih zemalja na listi demokracije pojašnjava se smanjenjem povjerenja u institucije, erozijom građanskih sloboda te ograničavanjem slobode govora, pri čemu znatnu ulogu imaju mnoge vlade, navodi se u izvješću.

U red najdemokratičnijih država nakon Norveške idu Island, Švedska, Novi Zeland, Danska i Kanada, a zanimljivo je kako se u skupini najdemokratskijih država u svijetu našao Mauricijus, kao jedina afrička država, te Urugvaj, kao jedina južnoamerička država u toj skupini.

Među najautoritarnijim državama u svijetu opet su se našle Sjeverna Koreja, Sirija i Čad.