unutarstranačka demokracija

Istražili smo u kojoj stranci članovi imaju najveću moć pri izboru vodstva

  • Autor: Marko Špoljar
  • Zadnja izmjena 19.08.2017 09:04
  • Objavljeno 19.08.2017 u 09:04
Ivan Vilibor Sinčić, Božo Petrov, Andrej Plenković, Davor Bernardić i Anka Mrak Taritaš

Ivan Vilibor Sinčić, Božo Petrov, Andrej Plenković, Davor Bernardić i Anka Mrak Taritaš

Izvor: Cropix/Pixsell / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier priprema novi statut stranke koji bi je trebao demokratizirati napuštanjem delegatskog sustava izbora stranačkih dužnosnika i uvođenjem neposrednih izbora na svim razinama - sve do izbora članova Predsjedništva HDZ-a. Stier vjeruje da će već ujesen biti formirana radna skupina za izradu novog stranačkog statuta. Tim povodom tportal je istražio unutarstranačke izborne sustave u našim najjačim i u Saboru najzastupljenijim strankama

Najveća politička stranka u državi dosad je neposredne izbore održala samo dva puta, lani u travnju, kada je za predsjednika HDZ-a izabran Tomislav Karamarko, i tri mjeseca kasnije, kada je za novog šefa stranke izabran Andrej Plenković. Iako su svi članovi HDZ-a imali pravo glasati na tim izborima, pravo izbora zapravo nisu imali jer ni Karamarko ni Plenković nisu imali protukandidate.

Stoga slobodno možemo reći da članovi HDZ-a tek čekaju prve prave unutarstranačke izbore na kojima će po principu jedan član - jedan glas birati i šefa stranke, ali i čelnike svojih lokalnih organizacija.

Dosad se naime predsjednici županijskih, gradskih i općinskih organizacija HDZ-a nisu birali direktno, dakle glasovima svih članova tamošnjih organizacija, nego delegatskim sustavom na izbornim skupštinama.

  • +12
  • +9

Predsjedništvo HDZ-a

Izvor: Pixsell / Autor: Parik Macek

U međuvremenu je stranački statut izmijenjen. Na sljedećim unutarstranačkim izborima predsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizacija HDZ-a birat će na neposrednim izborima svi članovi lokalnih organizacija stranke po principu jedan član - jedan glas.

Međutim ostali dužnosnici lokalnih organizacija, poput članova gradskih ili županijskih odbora, i dalje će se birati delegatskim sustavom. Stoga će 'obični' članovi HDZ-a i dalje imati ograničen utjecaj na izbor vodstva svojih lokalnih organizacija.

Članovi HDZ-a čekaju prve 'prave' izbore

Članovi stranke nemaju velik utjecaj ni prilikom izbora najviših dužnosnika – članova Predsjedništva i potpredsjednika. Oni se također biraju delegatskim sustavom, a i u Predsjedništvo neki ulaze automatizmom, poput glavnog, međunarodnog i političkog tajnika. A sva tri tajnika de facto diskrecijskim pravom izabire predsjednik stranke.

Aktualni politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier zalaže se za što skorije izmjene Statuta i za demokratizaciju unutarstranačkog izbornog sustava. Predlaže ukidanje delegatskog sustava i da ubuduće sve dužnosnike biraju članovi stranke na neposrednim izborima.

I u SDP-u, drugoj najvećoj stranci, već su dva puta predsjednika birali izravno, glasovima svih članova. Na prvim izravnim izborima Zoran Milanović je pobijedio Zlatka Komadinu, a na drugim je Davor Bernardić pobijedio u konkurenciji od osam kandidata i kandidatkinja. No ostali najviši dužnosnici - potpredsjednici, članovi Predsjedništva i Glavnog odbora - i u SDP-u se biraju delegatskim sustavom.

  • +20
  • +17

Lanjski unutarstranački izbori u SDP-u

Izvor: Cropix / Autor: Cropix/montaža: Mihaela Maras

Na nižim razinama SDP se demokratizirao prije od rivala iz HDZ-a. Šefove lokalnih organizacija socijaldemokrati su već imali prilike birati neposredno, po principu jedan član - jedan glas. Ostale dužnosnike gradskih i općinskih organizacija i u SDP-u biraju delegati na izbornim konvencijama.

Zanimljivo, najveću moć prilikom izbora predsjednika, kao i ostalih najviših dužnosnika stranke, imaju članovi Mosta - stranke kojoj su sve donedavno mnogi prigovarali zbog nejasne unutarstranačke strukture i načina izbora dužnosnika. U siječnju ove godine Most je održao izborni sabor na kojem su izabrani svi stranački dužnosnici i na kojem je usvojen Statut stranke.

Svi mostovci mogu birati šefove 

Kada je riječ o načinu biranja stranačkog vodstva, Statut je demokratičan te članovi Mosta imaju veću izbornu moć nego članovi ostalih velikih stranaka. Svi imaju pravo birati predsjednika stranke, dva potpredsjednika, političkog tajnika, članove Nadzornog odbora i devet od 35 članova Glavnog odbora. Ostale članove Glavnog odbora čine predsjednik, dva potpredsjednika, dva tajnika i 21 županijski koordinator.

U Živom zidu članovi stranke imaju dosta ograničen utjecaj na izbor vodstva. Sva izborna moć u rukama je članova Skupštine Živog zida koju čine predsjednici županijskih organizacija te članovi Glavnog odbora stranke.

Skupština bira pet supredsjednika Živog zida te članove Glavnog i Nadzornog odbora.

Lideri Živog zida Ivan Vilibor Sinčić i Ivan Pernar

Lideri Živog zida Ivan Vilibor Sinčić i Ivan Pernar

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic

Unutarstranačka demokracija, barem kada je riječ o izboru predsjednika stranke, nikad nije stanovala u HNS-u. Ta je stranka svoje čelnike dosad birala varijantom dogovorne demokracije: stranački establišment bi se dogovorio o tome tko će biti šef stranke, a tko potpredsjednici i ostali najviši dužnosnici.

Nakon što su se Vesna Pusić i Radimir Čačić dvadeset godina izmjenjivali na čelu HNS-a 2016. stranački su patrijarsi odredili da će predsjednik postati Ivan Vrdoljak, zamjenik Predrag Štromar, a dogovorena su i imena potpredsjednika i čelnika Središnjeg odbora. Potom su taj dogovor glavešina delegati na Saboru HNS-a samo formalizirali podizanjem ruku.

Članovi HNS-a, GLAS-a i HSS-a nemaju velik utjecaj 

Inače, prema Statutu HNS-a, Sabor stranke je tijelo koje delegatskim sustavom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i dva potpredsjednika. Izravnim izborima ne biraju se ni članovi Predsjedništva i Središnjeg odbora.

Veliku moć i utjecaj prilikom izbora vodstva stranke nemaju ni članovi novoosnovane stranke GLAS (Građansko-liberalni savez).

Predsjednik, dva potpredsjednika i četiri člana Predsjedništva biraju se na stranačkoj konvenciji delegatskim sustavom. U Predsjedništvo automatski ulaze i na konvenciji neizabrani članovi, poput glavnog i međunarodnog tajnika, predsjednika Mladih i šefa saborskog kluba zastupnika, a predsjednik, odnosno predsjednica stranke može i kooptirati članove u Predsjedništvo.

Sličan sustav unutarstranačkih izbora ima HSS. Glavna skupština stranke delegatskim sustavom bira predsjednika, pet potpredsjednika, glavnog tajnika, pet regionalnih predsjednika i pet članova Predsjedništva. I u HSS-u je Predsjedništvo skup delegatski izabranih članova i onih koji automatski postaju njegovi članovi, poput saborskih zastupnika, predsjednika regionalnih organizacija…

Dakle i HSS ima izborni sustav koji uvelike kontrolira stranački establišment, a članstvo ima ograničen utjecaj prilikom izbora najviših stranačkih dužnosnika.

Zaključno, većina najvažnijih hrvatskih političkih stranaka pati od demokratskog deficita kada je riječ o načinu na koji se biraju njihovi najviši dužnosnici. Najveću unutarstranačku moć imaju članovi Mosta koji na direktnim izborima biraju svih četvero najviših stranačkih dužnosnika.

Iako u SDP-u još uvijek dominira delegatski izborni sustav, članovi ipak imaju određenu izbornu moć jer svojim glasovima neposredno odlučuju o tome tko će biti predsjednik stranke, a tko čelnik njihove lokalne organizacije. Posljednjim izmjenama statuta tim su smjerom krenuli i u HDZ-u. Hoće li se izborna moć u najvećoj hrvatskoj stranci u potpunosti spustiti na članstvo, kao što to želi politički tajnik Davor Ivo Stier, tek ćemo vidjeti. No zasad se predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću ne žuri ponovno mijenjati stranački statut.  

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!