Europska komisija u utorak je predložila Vijeću EU-a da potvrdi ulazak Hrvatske u EDP, kako bi se deficit sa sadašnjih oko šest posto BDP-a spustio na dopuštenih ispod tri posto do 2016. godine. Zamišljena procedura izgleda ovako: iduće godine deficit bi trebao pasti na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a. Istovremeno, javni dug približio bi se iznosu od 60 posto.

Predviđeno je da se Hrvatskoj odredi rok 30. travnja 2014. za objavu ili poduzimanje mjera za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita, kao i detaljno izvješće o strategiji konsolidacije.

Šantić navodi da iznenađenja tu nema jer je nakon predstavljanja proračuna bilo jasno da je razina proračunskog manjka neodrživa.

'I takva relativno visoka razina deficita i nedovoljno ambiciozni planovi fiskalne konsolidacije sugerirali su da će EK tražiti snažniju konsolidaciju. Vidimo da će na početku godine Vlada s već predstavljenim reformama pokušati popraviti stanje u javnim financijama, nadaju se rastu BDP-a i gospodarske aktivosti i samim tim proračunskih prihoda. Ako to izostane, u travnju ili svibnju dobit ćemo sugestije gdje će trebati implementirati dodatne mjere koje će uključivati i potrebu značajnog smanjenja rashoda i provođenja nepopularih mjera koje su se dugo odgađale, poput smanjenja mase plaće u javnoj upravi', rekao je Šantić, dodajući da nema više puno vremena da se čeka da reforme počnu ostvarivati konkretne uštede.

Kada je riječ o odgovornosti za takvu situaciju, Šantić podsjeća da problem javnih financija nije nastao preko noći te da su velika uloga i neefikasnost države bile prisutne i u zlatnim godinama gospodarskog rasta.

'Reforme su se izbjegavale dugi niz godina. Bilo bi bolje da su se provele tada, sada je puno nepovoljniji trenutak i upravo zato što smo ih dugo odađali rezovi će morati biti puno oštriji nego što bi bili ranije. Ukoliko EK kasnije zatraži nešto ozbiljnije rezove, Vlada bi mogla ponovno razmotriti i aranžman s MMF-om, pa bi reforme uz tehničku pomoć išle puno brže i efikasnije, što bi moglo pozitivno djelovati na smanjenje premije rizika', rekao je Šantić.

Jurčić: Ili ne znaju, ili znaju, a neće

Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, navodi da su preporuke EK-a o ulasku Hrvatske u EDP 'upozorenje i poruka Vladi'.

'Struka i pamet kažu da se rješenje ne nalazi u području javnih financija. A ako se tamo traži, daljnjim rezanjem rashoda i povećanjem poreza, to će Hrvatsku gurnuti u depresiju. Kvalitetno ekonomsko rješenje prekomjernog deficita nalazi se u cjelokupnoj ekonomskoj politici, a ne samo u politici javnih financija. Glavno rješenje nalazi se u sektoru gospodarstva, tj. u aktivnoj politici povećanja domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza', napominje Jurčić.

Po njegovom mišljenju, ministar Linić nalazi se 'između čekića i nakovnja', a za ovakvu situaciju odgovorna je Vlada kao takva jer se deficit rješava cjelokupnom politikom Vlade.

'80 posto aktivnosti Vlade treba biti usmjereno na povećanje domaće proizvodnje i nacionalnog dohotka, dok bi sve ostale mjere i politike trebale činiti manje od 20 posto aktivnosti Vlade – to je nadgradnja. Nažalost, u Hrvatskoj je tih 80 posto zapravo nula: Vlada se silom prilika bavi raspodjelom, u koju spada i proračunski deficit, a apsolutno se ne bavi proizvodnjom. Ili ne znaju da to trebaju raditi ili ne znaju kako bi to radili. Ne daj bože da znaju, a neće – to bi bila katastrofa', zaključio je Jurčić.