Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u srijedu da njegova administracija razmatra moguće smanjenje broja američkih vojnih snaga stacioniranih u Njemačkoj, dodajući da će odluka uskoro biti donesena
"Sjedinjene Države proučavaju i razmatraju moguće smanjenje broja vojnih snaga u Njemačkoj, a odluka će biti donesena vrlo brzo“, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.
Merz: Trump je ponižen u Iranu
Trumpova izjava uslijedila je nakon njegove kritike njemačkog kancelara Friedricha Merza u utorak zbog rata u Iranu, dan nakon što je Merz rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o njegovom okončanju.
‘Iranci su očito vrlo vješti pregovarači – ili, točnije, vrlo vješti u izbjegavanju pregovora, puštajući Amerikance da doputuju u Islamabad pa odu bez ikakvog rezultata’, rekao je Merz.
Svoje kritike ponovio je i u srijedu, naglasivši da Europa ‘trpi’ posljedice zatvaranja tog ključnog pomorskog pravca, piše Guardian.
Trumpova administracija također je više puta oštro kritizirala mnoge članice NATO-a zbog toga što nisu pomogle u američko-izraelskom ratu protiv Irana, uključujući i kritike nekih zbog toga što nisu poslale svoje mornarice kako bi pomogle u otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Američki predsjednik u utorak je uzvratio optužbama, poručivši da Merz smatra kako je ‘u redu da Iran ima nuklearno oružje’ te dodao da kancelar ‘nema pojma o čemu govori!’
Merz je u srijedu ranije odbacio te komentare, rekavši da su njegovi odnosi s Trumpom ‘i dalje jednako dobri kao i uvijek’. Ipak, upozorio je da bi predsjednikove prijetnje povlačenjem američkih vojnika mogle izazvati zabrinutost u Berlinu i diljem Europe.
SAD u Njemačkoj ima više od 36 tisuća vojnika
SAD je imao nešto više od 68.000 aktivnih vojnih osoba trajno raspoređenih u svojim prekomorskim bazama u Europi od prosinca 2025., pokazuju podaci američkog Centra za podatke o obrambenoj radnoj snazi (DMDC).
Više od polovice - oko 36.400 - nalazi se u Njemačkoj. To je djelić od 250.000 američkih vojnika koji su tamo bili stacionirani 1985., prije pada Berlinskog zida i kraja Hladnog rata.
Sve se to događa u razdoblju pojačanih napetosti između SAD-a i njihovih tradicionalnih europskih saveznika, tijekom kojeg je Trump intenzivirao prijetnje o mogućem povlačenju iz NATO-a.
Još 1. travnja Trump je izjavio kako ‘apsolutno bez ikakve sumnje’ razmatra izlazak iz NATO-a zbog toga što europski saveznici nisu sudjelovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli u osiguravanju gospodarski ključnog Hormuškog tjesnaca.
Takav potez američke administracije bio bi poguban za sigurnost Europe, no smatra se malo vjerojatnim. Naime, američki zakon usvojen 2024. godine sprječava predsjednika da samostalno povuče SAD iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili posebnog akta Kongresa.