Estonija traži od Europske unije da bivšim ruskim vojnicima zabrani ulazak na njezin teritorij i nakon završetka rata u Ukrajini, piše Politico. Tallinn tvrdi da je riječ o sigurnosnom pitanju za cijelu Europu, a ne samo za baltičke države
Prema podacima estonskog ministarstva vanjskih poslova, ta je zemlja samo ove godine spriječila ulazak oko 1300 bivših ruskih boraca. Estonska vlada sada želi da Bruxelles uvede širu zabranu za sve bivše pripadnike ruskih snaga, uključujući redovne vojnike, mobilizirane muškarce i pripadnike posredničkih formacija poput plaćeničke skupine Wagner.
'Ne možete dopustiti tim ljudima koji čine zločine, koji siluju žene, koji ubijaju djecu i civile na bojištu da dođu u Europu', rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za Politico. Dodao je da to 'nije pitanje Estonije, već europske sigurnosti'.
vezane vijesti
Estonija je taj prijedlog iznijela na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u siječnju. Ideju je podržala i Kaja Kallas, šefica europske diplomacije i bivša estonska premijerka, rekavši da iza nje stoje 'mnoge države članice'. Čelnici EU-a krajem ožujka zatražili su od Europske komisije da ispita moguće načine rješavanja tog pitanja, a Kallas je najavila konkretne prijedloge do samita EU-a u lipnju.
Tallinn svoj prijedlog obrazlaže i sigurnosnim i moralnim razlozima. Estonski dužnosnici upozoravaju da bi ruske sigurnosne službe mogle vrbovati bivše vojnike za sabotaže i špijunažu u Europi, a ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna poručio je da 'ne može postojati put od Buče do Bruxellesa', aludirajući na zločine počinjene u ukrajinskim gradovima pod ruskom okupacijom.
Kritičari, međutim, upozoravaju da bi opća zabrana mogla pogoditi i one koji su mobilizirani pod prisilom ili su dezertirali riskirajući zatvorsku kaznu. Estonski ministar obrane odbacuje te argumente, tvrdeći da su ti ljudi 'imali priliku pobjeći' prije ulaska u rusku vojsku.
Neovisni ruski medij Mediazona procjenjuje da je od početka mobilizacije 2022. godine u rusku vojsku pozvano oko 300.000 muškaraca, od kojih je oko 18.000 poginulo. Mnogi od preostalih još nisu otpušteni iz službe.
Stručnjaci upozoravaju da bi povratak velikog broja veterana mogao biti ozbiljan problem i za samu Rusiju. Joris van Bladel, vojni sociolog iz briselskog Instituta Egmont, rekao je za Politico da povratnici iz rata čine 'rizičnu skupinu', ali i upozorio da Europa ne bi smjela pretjerati s reakcijom. Prema njegovim riječima, opasnost je u tome da se svakog Rusa i svakog veterana počne promatrati kao moguću sigurnosnu prijetnju.
Ruski aktivisti za ljudska prava također upozoravaju da kažnjavanje dezertera može obeshrabriti vojnike koji žele položiti oružje. Navode da se oni koji odbiju mobilizaciju suočavaju s novčanim i zatvorskim kaznama, a bijeg s bojišta može značiti i do 15 godina zatvora.
Litva je već najavila da će zadržati svoju crnu listu i stroga ograničenja ulaska za ruske državljane, a koja u praksi znače gotovo potpunu zabranu. Europska komisija sada bi trebala predložiti kako bi se takva politika mogla provesti na razini cijele Unije.
