Početkom godine uvedeni porez na nekretnine, zabrinuo je mnoge koji nisu znali što će sa svojim kućama i stanovima koji im ne služe za stalno stanovanje. Država je imala nekoliko ciljeva - potaknuti tržište dugoročnog najma te prodaju i pad cijena nekretnina.

Kako pokazuju podaci Porezne uprave, čini se da je ostvaren samo prvi cilj. Naime, u prva tri mjeseca ove godine prijavljeno je 28.713 poreznih obveznika, koji dohodak ostvaruju od najma i zakupa, više nego u istom razdoblju lani.

U evidenciji Porezne uprave se nalazi ukupno oko 240.000 legalnih iznajmljivača. Najveći rast zabilježen je u Zagrebu, gdje je oko 56.000 iznajmljivača, što je za 8290 više nego lani. U Rijeci je zabilježeno oko 7800 iznajmljivača, što je 977 više nego lani, u Splitu je gotovo 6800 iznajmljivača, odnosno 1040 više nego prije, a u Osijeku je zabilježen rast od nešto više od 10 posto, koji je doveo do toga da je broj iznajmljivača nešto manji od šest tisuća. Riječ je dakako o fizičkim osobama, a ne o tvrtkama.

O razlozima ovakvih promjena može se nagađati, ali glavna je pretpostavka upravo primjena poreza na nekretnine. Naravno, nije isključeno da su se građani odlučili na dugoročni najam iz drugih razloga.

Jedan cilj ispunjen

No, potencijalno povećanje broja nekretnina za prodaju i pad njihovih cijena - nije se dogodio. Naprotiv, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene nekretnina su u prva tri mjeseca ove godine bile za 13,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom su cijene novogradnje porasle u prosjeku za 14,3 posto, a starijih objekata za 12,7 posto.

'Rekao bih da su oni koji su iznajmljivali na crno sada podstanare prijavili da ne bi plaćali porez. To povećanje znači da su se ljudi porezno disciplinirali i to je već veliki iskorak. Mislim da će se pravi efekti vidjeti tek kad ljudi počnu dobivati uplatnice za porez', rekao je za Poslovni dnevnik direktor agencije Dogma nekretnine, Branko Papeš.

Zagrebački stručnjak za nekretnine, Boro Vujović, naglasio je da uz porez 'imamo i zabranu iznajmljivanja stanova kao apartmana, drugačiji porezni tretman apartmana od stana i povećanje poreza na dohodak od kratkoročnog iznajmljivanja.'

'Svi ti čimbenici djelovali su da se dio vlasnika prebaci iz kratkoročnog u dugoročno iznajmljivanje, no sve to nije još uvijek onaj učinak koji bi bio potreban da bi se preokrenuli trendovi na tržištu’, ustvrdio je Vujović.

Prva rješenja ujesen

Iz Porezne uprave, pak, poručuju da se prva rješenja o porezu na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, odnosno tijekom rujna ili listopada. Podaci sugeriraju da 10 posto kućanstava u Hrvatskoj u svom vlasništvu ima i drugu nekretninu, ali i da je oko 600.000 kuća i stanova - prazno. 

S prvim danom srpnja na snagu su stupila i nova pravila HNB-a o kreditiranju. To uključuje i nova pravila o vrijednosti nekretnina u zalogu i omjerima pokrivenosti, koji uglavnom znače strože uvjete za davanje kredita.

Zbog toga su agenti za nekretnine primijetili veći broj kupoprodaja u lipnju. No, tek treba vidjeti hoće li se taj trend nastaviti i dalje.