Daljnje zaoštravanje sukoba na Bliskom istoku i rat u Ukrajini guraju cijene nafte sve više, a energetski stručnjak Davor Štern upozorava da ovakvu krizu još nije vidio. Posebno ga zabrinjava to što je futures za omansku naftu za tri mjeseca dosegnuo 132 dolara po barelu, a za tportal kaže da više ne treba sumnjati ni u mogućnost da cijena goriva u Hrvatskoj premaši dva eura
Naznaka da će se situacija na Bliskom istoku i u ratu između Rusije i Ukrajine smiriti i dalje nema, a sukladno tome nema ni smirivanja na tržištu nafte. Cijene crnog zlata rastu, a posljedično i cijene naftnih derivata rastu iz tjedna u tjedan, što za sobom vuče inflaciju svega ostalog.
Kriza kakve nikad nije bilo
Davor Štern, energetski stručnjak, za tportal je kazao kako ovakvu krizu na tom polju u svom radnom vijeku i životu još nije vidio.
'Nikad nije bilo ovako. Uvijek je bilo žarišta koja bi se nakon nekog vremena ugasila jer je to svima bilo u interesu. Ovo nije svjetski rat, ali je rat svjetskih razmjera jer je dojam da se odvija na više područja. Sada je dojam da svi ratuju jedni protiv drugih. Za posljedicu imamo ovo što imamo sada. Uz sve to, svijet nikad nije bio podjeljeniji. U sve se umiješala utrka u naoružanju i umjetnoj inteligenciji. Bojim se da je duh pušten iz boce. Raste ekstremna desnica, što nikako nije dobro, uz stanovništvo koje je dezorijentirano i ne može sagledati širu sliku', rekao je Štern.
Hrvatska će plaćati višu cijenu
Kazao je da ga 'najviše me brine činjenica da je futures za omansku naftu već za tri mjeseca dosegnuo 132 dolara po barelu i da postoji tendencija daljnjeg rasta'.
'Burze su se probudile, počelo se licitirati naftom, što se dugo nije događalo. Uvijek se u takvim vremenima kladioničari okreću prema visokovolatilnim robama jer se na njima najviše zarađuje. To je djelomičan odgovor i na pitanje tko će najviše profitirati', rekao je.
Smatra da će Hrvatska morati plaćati višu cijenu bez obzira na to otkud će nafta dolaziti.
'Imamo sreću da imamo rafineriju, terminal i naftovod. U tim uvjetima ne bi je trebalo nedostajati. Ostatak EU-a u težoj je situaciji. Europa je u valu revolucije protiv ugljikovodika i ozelenjavanja Europe, koja se poklopila sa sankcijama prema Rusiji, sama sebi otpilila granu na kojoj sjedi i dovela se u situaciju da ima manje rafinerijskih kapaciteta. Daleki istok je u problemima jer su oni veliki kupci nafte s poluotoka, ali i dalje nabavljaju naftu iz Rusije. Kojim putovima, to nije javno poznato. Oni koji nisu u problemima su SAD i Južna Amerika', naveo je Štern.
Na pitanje možemo li očekivati cijenu goriva u Hrvatskoj višu od dva eura, odgovorio je potvrdno.
'U to više ne treba sumnjati. Treba reći da Vlada ulaže velike napore i tu joj treba odati priznanje, ali i tu postoje limiti. To ovisi o prihodima u državnom proračunu, a do kada država može pomagati i subvencionirati cijenu zna samo ministar financija', zaključio je Štren.