JAVNI SERVIS NA IZDISAJU

Hoće li Aleksandar Vučić biti spasitelj ili grobar Tanjuga?

07.11.2015 u 07:25

Bionic
Reading

Nakon što je srbijanska vlada u utorak donijela odluku o gašenju novinske agencije Tanjug koju se nije uspjelo privatizirati unatoč dva javna poziva za prodaju agencije koji su proglašeni neuspješnim jer nije bilo zainteresiranih kupaca, uslijedio je šok zaposlenih, ali i prve reakcije u regiji, no srbijanski premijer Aleksandar Vučić je obećao kako će se iznaći rješenje te kako za Tanjug još uvijek ima nade

Predsjednik sindikata Tanjuga Marko Dragišić izjavio je kako 180 zaposlenika agencije sa 72-godišnjom tradicijom nitko nije službeno obavijestio o prestanku postojanja već kako su tek neslužbeno doznali da će im biti isplaćena plaća za listopad te da će svi zaposleni dobiti otpremnine prema zakonu.

Na pitanje jesu li točne informacije da se Tanjug gasi kako bi s radom započela nova agencija pri Vladi s mnogo manje zaposlenih, Dragišić je početkom tjedna odgovorio kako nema takvu informaciju, ali da ima saznanje da bi vlada Srbije na sjednici trebala raspraviti o budućnosti agencije. Srbijansko ministarstvo kulture i informiranja nije se oglasilo o gašenju Tanjuga te zašto zaposlenicima nisu ponuđene besplatne dionice što predviđa zakon za sve državne medije za koje nema zainteresiranih kupaca u procesu privatizacije. Udruženje novinara Srbije (UNS) priopćilo je kako je zaprepašteno onemogućavanjem zaposlenika da ostvare pravo na prijenos kapitala bez naknade.

U petak je, pak, zaposlenicima agencije stigao tračak nade u obliku izjave Tanjugove ravnateljice Branke Đukić koja je kazala kako je srbijanski premijer Aleksandar Vučić obavijestio da će se iznaći rješenje za agenciju i 180 zaposlenika. 'Jučer poslijepodne imala sam sastanak s premijerom, razgovarali smo o situaciji u kojoj smo se našli. Još u četvtak smo obavijestili javnost kako je predsjednik vlade protiv gašenja Tanjuga' izjavila je za TV Pink Đukić, dodajući kako je jasno da Tanjug ne može ostatiu vlasništvu države, ali i da država ne želi dozvoliti gašenje agencije.

Upitana ima li neki prijedlog rješenja, Đukić je, naglasivši kako će model definirati vlada, istaknula da agencija ima spreman poslovni plan po kojem agencija može funkcionirati bez većih problema, bez subvencija, kao tržišno održiva. 'To podrazumijeva i nove servise, ali mislim kako je o tome prerano govoriti' zaključla je Đukić.

Inače, premijer Vučić je u četvrtak na sjednici vlade izjavio kako je razočaran gašenjem agencije te je oštro kritizirao ministra kulture i informiranja Ivana Tasovca zbog odluke o gašenju Tanjuga. Javnosti se priopćenjem obratio i Tasovac koji je potvrdio kako je Vučić bio protiv gašenja, ali, istaknuo je, ne i protiv poštivanja zakona te je dodao kako će 'sve biti po zakonu, bar dok je on ministar'.

Gašenje Tanjuga odjeknulo je i u Hrvatskoj pa tako ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić za tportal ističe kako smatra da je odluka o prestanku rada agencije političke prirode, što je posebno žalosti budući da je ovo još jedan od primjera gdje se politika miješa u rad novinskih agencija.

'Upravo sam na putu za London gdje ću sudjelovati na sastanku Europskog udruženja novinskih agencija (EANA) gdje ćemo razgovarati o budućnosti Tanjuga i važnosti državnih novinskih agencija. Na sastanku ćemo sugerirati srbijanskoj vladi da povuče pametne poteze i ne gasi kvalitetnu agenciju s dugom tradicijom te ponudi jamstva za Tanjugov opstanak. Nadam se da će srbijanska vlada iznaći povoljno rješenje, dok kolegama iz Tanjuga poručujem kako još nije sve izgubljeno', kazala je Valentić.

Upitana pak može li se neizvjesna budućnost Tanjuga odraziti i na našu informativnu agenciju, Valentić je kazala kako nema nikakvog razloga da se sudbina Tanjuga povezuje s Hinom koja već treću godinu otkako je ona na njezinom čelu posluje pozitivno, uz znatan porast Hininog tržišta.

'Hina je u plusu, širi djelatnost, potpisala je s novinarima kolektivni ugovor i po svemu sudeći izbjegla je pripajanje Hine sustavu HRT-a', kazala je ravnateljica podsjećajući kako je spajanje Hine s HRT-om, koje je predložilo Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima kako bi se uštedjelo 16,6 milijuna kuna, značilo smrt za Hinu.

Slična je mišljenja i glavni urednik Hine Sergio Obratov koji smatra kako je gašenje Tanjuga politička odluka te kako je prestanak rada agencije s kojom je Hina imala kvalitetnu suradnju putem razmjene vijesti gubitak za javnost.

Mirko Bolfek, nekadašnji glavni urednik Hine i bivši Tanjugov dopisnik iz Beča te urednik redakcije za Hrvatsku u Zagrebu osamdesetih godina, kazao je za tportal kako je novinska kuća Tanjug nekoć bila vrlo cijenjena na svjetskog medijskoj sceni koja će njezinim gašenjem biti na gubitku.

'Moram kazati kako je Tanjug svojevremeno godinama bila izuzetno profesionalna novinska agencija čija se vjerodostojnost srozala za vrijeme Domovinskog rata. Budućnost agencija teško je predvidljiva u današnje vrijeme, ponajviše iz ekonomskih razloga, no valja reći kako u Srbiji postoje još neke agencije bliske vladi koji očito dobro plivaju. Žao mi je kad god se gasi neka novinska agencija jer to znači gubitak na medijskoj sceni, baš kao što mi je žao što se ugasio i Vjesnik. Tanjug je ovisio o budžetu države i očito se nije uspio nametnuti na tržištu', kazao je Bolfek dodavši kako je situacija u Hini sasvim suprotna.

'Hina je odličan primjer za to kako agencije u državnom vlasništvu mogu biti konkurentne na tržištu i ostvarivati zavidne rezultate. Svakako moram naglasiti i važnost Zakona o Hini u čijoj izradi sam i sam sudjelovao i koja u sebi ima ugrađenu formulu pretplate, koju pored raznih medija, plaća i sama država kao vlasnik, tako da Hini predviđam opstanak i nove tržišne uspjehe', zaključio je Bolfek.

Slavni Srđan Dragojević je za opstanak Tanjuga

Poznati srpski redatelj i scenarist Srđan Dragojević uvjeren je da svaka država koja ima ambicije sebe smatrati ozbiljnom mora imati svoju, državnu agenciju. Žao mu je, međutim, što je u tom smislu u manjini, a kad je riječ o Tanjugu ističe da se njegovo mišljenje o toj agenciji značajno promijenilo od vremena devedesetih. 'Devedesetih godina sam nakon riječi 'prema navodima agencije Tanjug...' očekivao nastavak tipa 'horde ustaških i balijskih genocidnih plaćenika'...Za razliku od tih vremena, danas kada čujem Tanjug znam da slijedi točna i pravovremena informacija, lišena ideološkog i partijskih utjecaja' rekao je Dragojević kao jedan među brojnim javnim osobama sudionicima ankete pod nazivom 'Treba li nam Tanjug'. Redatelj filmova 'Lepa sela lepo gore', 'Parada' i 'Mi nismo anđeli' smatra da su javni servisi veoma važni kao 'posljednja obrana od neumitnog i sveobuhvatnog procesa primitivizacije medijske scene'.