INTERVJU damir jelić

HDZ-ov demokršćanski as o Karamarku, Plenkoviću, obrazovnoj reformi, duhovnom team buildingu...

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 16.09.2017 09:26
  • Objavljeno 16.09.2017 u 09:26
Damir Jelić

Damir Jelić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Aktualni karlovački župan Damir Jelić pripada krugu poznatijih HDZ-ovaca zbog britkog jezika i čvrstih stavova. S članom Predsjedništva HDZ-a razgovarali smo o aktualnim političkim temama. Jelić za tportal progovara o reformi obrazovanja i pozdravu 'za dom spremni', ali i kao osvjedočeni vjernik iznosi mišljenje o miješanju Crkve u politiku, vjeronauku i kritikama sekularista

Otkrio nam je čuje li se i danas s bivšim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, kojem je vodio kampanju na unutarstranačkim izborima, ali i kakvu je to sreću imao da je pitanje hoće li takva sreća u budućnosti pomilovati jednog člana HDZ-a. 

Prešli ste s mjesta gradonačelnika Karlovca, na kojem ste proveli deset godina, na mjesto karlovačkog župana. Koja je razlika u upravljanju županijom od upravljanja velikim gradom poput Karlovca?

Upravljanje je upravljanje. Čovjek koji je upravljao velikim sustavima može se prilagoditi bilo kojem novom sustavu. Normalno, potrebna su znanja za to. Kad dođeš u sustav slične veličine, pa makar bio i proizvodnog karaktera, to je pretpostavka da bi mogao upravljati. Ovdje su sustavi slični po veličini i u tom dijelu nema bitne razlike.

Razlika je u tome što su gradovi, recimo to tako, na prvoj liniji. Ako se pojavi rupa na cesti ili nešto s rasvjetom ne valja, gradovi su odmah odgovorni, za razliku od županija, koje su ipak druge po stupnju, ili od države, koja je treća, ili Europske unije, koja još dolazi odozgo. Tako da u županiji nismo na takvom obliku udara, drugačija su opterećenja. Opterećenje je otvorenost prema 22 jedinice, 17 općina i pet gradova.

Što se tiče opterećenja, ono u gradovima ide više u dubinu, a u županijama više u širinu. Kažu ljudi da je obično lakše što si više, ali je veća i opasnost. Što si dalje od ljudi, to je veća mogućnost da postaneš birokrat.

Kako ste se odlučili prijeći iz grada u županiju nakon 10 godina koje ste proveli kao gradonačelnik Karlovca?

Odluka je bila prirodna i motivirana time da je nakon 10 godina, a bio sam dužnosnik 12 godina, potrebna nova, svježa krv. Otvorio se prostor za nove ljude. Sadašnji gradonačelnik Damir Mandić sa svojim zamjenicima dio je kontinuiteta, ali oni su svježi i mogu lakše progurati svoje ideje. Tako da imamo, kako ovdje kažemo, reprezentaciju. Naše ljude u Zagrebu predvode ministrica Nada Murganić i ministar Tomo Medved, ima ih desetak, zatim je nas 10-20 u županiji, a onda je prostor gradova i općina. Tri su razine.

  • +15
  • +12

Damir Jelić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Aktualni varaždinski župan Radimir Čačić je izjavio, doduše prije nego je postao ponovno županom, da župan efektivno radi 15 minuta dnevno i da bi županije trebalo ukinuti. Slažete li se s njim?

Sada bih mu opet postavio to pitanje kad je postao župan. To vam je individualnog karaktera. Svatko radi prema vlastitoj savjesti. I to vam je to.

Jelić i dalje planira voditi suradnike na team bulidinge

Jelić i dalje planira voditi suradnike na team bulidinge

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kada ste bili gradonačelnik Karlovca, vodili ste na team building svoju ekipu, što mediji nisu propustili zabilježiti, između ostalog i na duhovnu obnovu u Međugorje. Hoćete li i u županiji voditi zaposlenike na takve team buildinge?

Još intenzivnije. Bez toga vam nema ništa. Na početku i kraju čitavog rada stoji čovjek. Kako možemo služiti ljudima ako se ljudi koji su u našem okruženju ne osjećaju kao obitelj. Onda je čitav moj demokršćanski pogled na svijet lažan ako ga ne provodim u praksi.

Prije nekoliko dana SDP-ovac Ivan Klarin objavio je da se povlači iz Sabora jer se želi posvetiti dužnosti načelnika Općine Tisno. I vi ste se bili povukli iz Hrvatskog sabora jer ste se željeli posvetiti gradonačelničkim dužnostima. Smatrate li da bi trebalo biti pravilo da dužnosnici koji obnašaju gradonačelničke dužnosti ne bi istovremeno smjeli biti saborski zastupnici?

Tri puta sam pokušao i tri puta sam se maknuo iz Sabora. Kad bi čovjek gledao materijalno, to vam je, govorim otprilike, milijun ili 700 tisuća kuna neto manje u mojem džepu. Meni to nije časno, ali ne bih volio da moj put nužno bude put za sve. Ima ljudi koji kažu da mogu i uspijevaju to uskladiti. Osobno to ne mogu uskladiti. Tri puta sam pokušavao i sada vam mogu reći sa sigurnošću da je četvrti put nepotrebno. Ja ne mogu, ali neki mogu.

Član ste Predsjedništva HDZ-a. Kakva vam je suradnja s koalicijskim partnerom HNS-om? V.d. predsjednika HNS-a Predrag Štromar u utorak nije želio dati ocjenu suradnje s HDZ-om prilikom obilježavanja 100 dana sudjelovanja te stranke u Vladi.

HDZ je na neki način u komotnijoj poziciji jer kada HDZ pregovara, onda bi trebalo izjednačiti - i ako tako čini, onda je HDZ u funkciji države - interese HDZ-a s interesom Republike Hrvatske. Kod manjih stranaka to nije uvijek tako jer one moraju razmišljati o vlastitoj egzistenciji, tako da je tu HDZ kao dominantna stranka u uvjetno rečeno boljoj poziciji - jer veća je i odgovornost. 

Karlovački župan i član Predsjedništva HDZ-a Damir Jelić u razgovoru s novinarom tportala Antom Srzićem

Karlovački župan i član Predsjedništva HDZ-a Damir Jelić u razgovoru s novinarom tportala Antom Srzićem

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ovo je nova koalicija. Pozdravljam je, ona je hvalevrijedna i na nama je da svi zajedno pokušamo razlučiti što su privatni ili partikularni interesi, a što nacionalni. Pojedine države tvrdo definiraju nacionalne interese i nema razlike između stavova pozicije i opozicije. Kod nas to još nije tako, ali idemo tim putem. Smatram da će uključivost premijera Andreja Plenkovića dati rezultate.

Jeste li osobno zadovoljni suradnjom s HNS-om jer u HDZ-u je bilo nezadovoljnika tom koalicijom zbog navodne nespojivosti njihova svjetonazora s onim što zastupa HDZ?

Opet vam je sve vezano uz nacionalne interese. Ako su oni tvrdo definirani, tada nas različitosti ne bi trebale priječiti. Koalicija različitog tipa je bilo. Pustimo da se pokažu rezultati. Optimističan sam.

Reforma obrazovanja se prometnula u jedno od ključnih pitanja ove Vlade. Svojedobno ste se spominjali u kontekstu mogućeg ministra obrazovanja, a i radili ste u školstvu. Kako ocjenjujete rad ministrice obrazovanja Blaženke Divjak i probleme oko reforme obrazovanja s kojima se susreće?

Kao župan nisam pozvan da ocjenjujem rad ministrice. Želim joj puno sreće jer je pred njom ozbiljan zadatak. Obrazovanje je ozbiljan izazov za hrvatsko društvo. Dobro je da se ljudi koji su bliski struci bave tom problematikom. Velika je stvar i to što je premijer preuzeo jednu od ključnih uloga i pozdravljam tu odluku.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak pred sobom ima težak zadatak

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak pred sobom ima težak zadatak

Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilic / CROPIX

Čini se da je u centru problema oko kurikularne reforme zapravo bitka između konzervativnog i liberalnog svjetonazora i da se nauštrb dobrobiti djece prelamaju politički interesi?

Za sve je moguć kompromis. Jedan od fantastičnih kompromisa je etika i vjeronauk. Ne vidim problem ako smo časni i moralni. Pustimo krajnju odluku roditeljima. Karikiram i slikovito govorim - jedni će biti za etiku, a drugi za vjeronauk i idemo dalje.

Ako postoje, ti problemi nisu nerješivi. Ono što mene u ovom trenutku kao čovjeka čini nemirnim to je što svi mi govorimo o reformi obrazovanja, a ja bih kao čovjek bio dubinski radostan kada bismo govorili o reformi odgoja i obrazovanja.

Kažete da bi bilo dobro da premijer Plenković preuzme reformu pod svoje jer se cijela priča predugo razvlači?

Premijer vrlo jasno kaže: 'Bitna su nam naša djeca.' To je njegova poruka i nema odstupa. U konačnici, neće se morati ministrica Divjak hrvati s drugim kolegama oko prioriteta. Premijer je sam rekao: 'To je prioritet.'

U javnosti ste poznati kao praktični vjernik. Kakav je vaš stav prema ulozi Katoličke crkve u obrazovanju?

Katolička crkva u obrazovanju je vezana svim međunarodnim ugovorima, ali stavimo ugovore na stranu. Svatko tko u ovo vrijeme govori o elementima etičnosti i moralnosti u društvu je dobrodošao. Bila to Katolička crkva, bile to civilne inicijative.

Obitelj kao nukleus društva je danas zadrmana. Kako? Oni koji rade, rade od jutra do mraka i nisu dovoljno sa svojom djecom. A oni koji ne rade su sa svojom djecom, ali su frustrirani jer ne rade. U tom pogledu sve više su nam potrebne, uz obitelj, institucije.

Zato je reforma odgoja i obrazovanja vrlo značajna. Zašto sam spomenuo reformu odgoja i obrazovanja? Zato što je reforma obrazovanja usmjerena na obrazovanje, a znanje imaš ili nemaš. Ako nešto ne znam, mogu 'zaguglati' i vrlo brzo znam. Sigurno je to niža razina znanja. Za razliku od odgoja, koji razvija značenje i karakter čovjeka.

Karikirat ću. Naša djeca znaju derivacije i integrale, ali znaju li svaki put reći 'dobar dan'? Zato kažem da bi trebalo itekako uključiti u sve procese i Pedagoški fakultet. To govorim s punim pravom i nisam subjektivan jer sam završio Filozofski fakultet. Promatram i vidim da tu može bolje, bez obzira na to tko je do sada radio na tome.

Biskup Vlado Košić voli se uplitati u politiku

Biskup Vlado Košić voli se uplitati u politiku

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

Kako gledate na napade na vjeronauk i pozive da se on izbaci iz škola?

Oni koji se zalažu za ljudska prava i slobodu komuniciranja paradoksalno neki put pretjeraju u tome, pa njihova sloboda mora biti i moja sloboda. Sloboda je relativna. Sloboda je sve ono što vam daje da se prirodno razvijate. Ti koji napadaju vjeronauk - ja im kažem i već sam odgovorio - izaberite etiku i idemo dalje.

Sinu sam sugerirao da ide na vjeronauk. Kad bude punoljetan i kad stasa i bude zarađivao svoj kruh, može mi s punim pravom reći: 'Oče, zašto nisam išao na etiku?' Odaberi je sada, uzmi tri knjige pa dodatno uči. U čemu je problem? Nema problema!

U tom kontekstu zanima me kako gledate na uplitanje svećenstva u politiku? U tome je posebno aktivan sisački biskup Vlado Košić. U posljednjem takvom izletu kritizirao je odluku Vlade i premijera Andreja Plenkovića da se premjesti ploča poginulim HOS-ovima sa spornim natpisom 'za dom spremni' iz Jasenovca u Novsku riječima koje je napisao na Facebooku: 'živjela srpska Hrvatska' i 'živjela šrafciger vlada'.   

Prvo što bi trebalo razlučiti je da su to postovi na Facebooku. Moja komunikacija s vama, koja je za čitavu hrvatsku javnost, a hrvatska javnost vam je i u Australiji i Amerikama, ne može biti identična postu na Facebooku. Svi mi koji smo javne osobe valja nam paziti na emotivnu razinu komuniciranja. Često se Katoličkoj crkvi zamjera to da je suha i suzdržana u komunikaciji, a sada joj se zamjera to da je previše emotivna u komunikaciji - što činiti?

Riječ je o subjektivnom stavu jednog biskupa koji ima pravo na stav. To je napregnut način komuniciranja. 

Općenito, smatrate li da se Katolička crkva ima pravo miješati u politiku? Predstavnici nekih nevladinih udruga smatraju da je riječ o zadiranju u sekularni karakter države.

To vam je priča o krpi i zakrpi. Komentiraju Crkvu, a Crkva komentira politička gibanja. A oni komentiraju i Crkvu i politička gibanja. Znači, ja komentiram vas i to je u redu, a kad vi komentirate mene, to nije u redu. Pa kako je to moguće? I jedno i drugo su subjekti hrvatskog društva. Valjalo bi paziti na razinu komuniciranja. U biti, ovdje ne bih govorio o komuniciranju i nonkomuniciranju, to je pogrešna postavka, nego o načinu komuniciranja.

Radnici skidaju ploču s natpisom 'za dom spremni'

Radnici skidaju ploču s natpisom 'za dom spremni'

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovačev

Da vas pitam i za ploču, tj. probleme oko pozdrava 'za dom spremni'. Vlada je premjestila problem iz Jasenovca u Novsku. I Thompson, čiji je koncert za Dan domovinske zahvalnosti u Slunju djelomično financirala Karlovačka županija, proziva se zbog korištenja pozdrava 'za dom spremni' u pjesmi. Kako vi gledate na korištenje pozdrava 'za dom spremni' i kako biste riješili taj problem? Slažete li se s tim da to riješi Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima?

Pozdrav 'za dom spremni' dio je našeg naslijeđa i kao čovjek sam razočaran time što komuniciramo preko mrtvih ljudi koji su položili život na oltar domovine. Kad vam kažem da to ne želim, tu bih trebao stati i reći da ne želim komunicirati preko ljudi koji su dali najviše za Hrvatsku. Što mi radimo? Zapravo komuniciramo preko tih ljudi. To je nemoralno. Netko mora snositi odgovornost za takvu stvar. Druga stvar, ništa vam ovo nije vrijedno jedne majčine suze, bila to politička, politikantska, bila čak i nekakva moralna ili kvazimoralna komunikacija.

Ili materijalistički, hoće li to usrećiti jednu obitelj s dva radna mjesta? Neće. Dakle zaključio bih, s punim poštovanjem prema Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, pustimo ljude. Kad oni završe, evo, ja se ovdje obvezujem da ću podržati njihov stav, ma kakav bio, jer vjerujem u časnost i znanje tih ljudi.

Dali ste izjavu kojom podržavate prijedlog ministra financija Zdravka Marića o uvođenju poreza na nekretnine, protiv kojega je ustao dio javnosti, jer je na tragu onoga što žele županije i župani, samostalno ili putem Hrvatske zajednice županija.

Kao Hrvatska zajednica županija zauzeli smo stav da možemo ići tim putem. Vidimo u njemu neke progrese. E sad, jedno vam je kad izvučete kamenčić iz mozaika koji vam odgovara, a drugo je čitav mozaik sa svim kamenčićima, to je onda pitanje odgovornosti Vlade na čelu s premijerom.

Premijer je procijenio da nije sazrela klima za taj kamenčić i da ga treba bolje predstaviti, kao i sve ostalo. U tom kontekstu ne vidim problem da to bude godinu prije ili kasnije na taj način. Osim toga, mi kao župani, ali i svi, u načelu možemo biti zadovoljni sustavom izravnanja, jer dobit će županije nešto više novca i kad dobiju nešto više novca, moći ćemo nešto i pokrenuti od procesa koji su najznačajniji, a usmjereni su ponajviše na radna mjesta.

Tomislav Karamarko

Tomislav Karamarko

Izvor: tportal.hr / Autor: Dražen Breitenfeld

Bili ste šef kampanje bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka na unutarstranačkim izborima. Čujete li se još s njime otkad je osnovao think-thank i udaljio se od politike?

Meni se posrećilo, a pitanje je hoće li se nekome to posrećiti u budućnosti. Bio sam šef HDZ-ove kampanje bivšeg predsjednika Tomislava Karamarka i bio sam šef kampanje na izborima za Hrvatski sabor sadašnjeg predsjednika Andreja Plenkovića, a to je rijetkost.

Izuzetno sam počašćen time da su ljudi prepoznali da mi nije presudno tko je u pitanju, nego da sam čitav predan demokršćanskim vrijednostima koje HDZ ima u svom programu i putem kojih se zalaže za bolju Hrvatsku. Nisu samo demokršćanske vrijednosti one koje omogućuju bolju Hrvatsku. Ima toga i u drugim strankama, ne moramo biti isključivi. U tom kontekstu kazao bih i da je to velika stvar koja je tražila i puno napora.

Da konkretno i odgovorim - s Karamarkom se čujem vrlo, vrlo rijetko, u cijelo ovo vrijeme svega smo se jednom ili dva puta sreli, popričali i razmijenili mišljenja. Smatram da to nije loše, razmijeniti mišljenja, a u konačnici u Dalmaciji kažu 'da tovar i čovik znaju više, nego čovik sam'.

Smatrate li da je dobra ideja ona u koju je Karamarko ušao osnivanjem think-thanka?

Smatram da je to dobra ideja, a sada je na razgovoru između užeg čelništva stranke vidjeti da ima li tu nečeg dobrog pa umrežavati i uvezivati. Uvijek je dobro to da se stranka umrežava kao struktura, u konačnici i članove stranke, što je i on, i da idu zajednički promišljati neke stvari, uz sve različitosti koje nas krase.

Predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković

Predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Može li se usporediti način vođenja HDZ-a bivšeg predsjednika Karamarka i sadašnjeg Andreja Plenkovića?

Ne može se to usporediti jer je jedan predsjednik, dok sam ja bio potpredsjednik, bio u oporbi, a kada je ušao u hrvatsku Vladu, ja tada nisam bio ni u toj Vladi niti sam više bio u čelništvu stranke. Za razliku od Andreja Plenkovića, koji sada više nije u oporbi nego je u Vladi, a ja nisam u Vladi i nisam u užem čelništvu stranke. Tako da ne mogu uspoređivati, ali je evidentno da se radi o različitim stilovima dvojice ljudi te u konačnici jedan dolazi iz okruženja u kojem je više dominantna unutarnja, a drugi dolazi iz okruženja u kojem je više dominantna vanjska politika.

Poslali ste pomoć Zadru koji su poharale velike poplave. Je li Karlovac, kao grad na četiri rijeke, spreman na moguće poplave koje su česte u jesen?

Grad i županija su spremni braniti pojedine kuće i to je sve, a država radi na sustavu obrane od poplava Grada Karlovca i taj projekt bi uskoro trebao postati strateškim projektom Republike Hrvatske. Riječ je o preko 10 tisuća čestica koje treba otkupiti. Projekt je težak preko milijun kuna, a cilj mu je obraniti gradove Karlovac, Ozalj i Ogulin od poplava. Riječ je o ogromnom poslu koji će trajati pet, šest godina i daj Bože da bude završen u roku. Prva sljedeća poplava bit će, na žalost, ista kakva je bila i ona prije. Nema novih nasipa. Međutim dva projekta su blizu izgradnje, na lokacijskim dozvolama, a preostalih pet, na žalost, zapelo je na imovinsko-pravnim problemima. Ne bi bilo dobro novac koji je osiguran za te projekte dirati i odvlačiti na neka druga područja.

Karlovačko područje je poznato i po famoznom, takozvanom Vukelićevu mostu koji ide nikamo. Hoće li se taj problem konačno riješiti? 

Ispričat ću vam jednu šalu. S bivšim SDP-ovim ministrom financija Matom Crkvencem poznajem se dug niz godina jer sam s njegovim sinom igrao rukomet i išao u školu. S pokojnim predsjednikom karlovačkog HDZ-a Brankom Vukelićem surađivao sam jer je on bio predsjednik, a ja tajnik stranke.

Jelić se u slobodno vrijeme bavi rukometom

Jelić se u slobodno vrijeme bavi rukometom

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Na kraju krajeva, Vukelić je bio zaslužan za to da taj most uopće bude napravljen. Kako imamo puno rijeka, onda svaki ministar hoće nešto ostaviti u Karlovcu. Most grada Alessandrije na Kupi ljudi zovu Crkvenčev most jer je bio ministar financija pa je pomogao gradnju. A ovaj na Korani ljudi zovu Vukelićev most. Sad, jednom sam sreo ministra Crkvenca i kažem mu da smo opet pokazali da smo mi HDZ-ovci bolji od SDP-ovaca. Kaže on meni: 'Ajde, što je sad?' Ja njemu kažem: 'Vi ste sagradili jednosmjerni most, koji ide ravno u kukuruzište, onda sam kao gradonačelnik otkupio zemljište i spojio neku cesticu, a mi smo sagradili nulasmjerni most, gdje je kukuruzište s obje strane, i opet smo pokazali da smo bolji od vas.'

Da, to je projekt na kojem se radi i očekujem da će se ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković i državna tajnica Nikolina Brnjac založiti za to da se u njihovom mandatu ozbiljno razmašu radovi i da ta zaobilaznica gradske četvrti Turanj bude završena.

Inače, nije to pitanje mosta, koji nitko neće odnijeti, nego pet ili šest kilometara spojnih cesta. Najveća investicija je već napravljena, a to je četverotračni most. Mi smo olakšali državi i ne inzistiramo na četiri trake, neka budu tri i bit će to dobro.

Napisali ste knjigu koja je izazvala dosta interesa javnosti. Pripremate li neko novo izdanje?

Sada radim samo na jednoj pjesmi jer je specifična. Zbirka pjesama je nastala dok sam bio gimnazijski profesor - a onda su došle dvije knjige - zove se 'Dečki' i oblik je moje šale s rap kulturom. Kažu mi da je to antipoezija. To je bilo takvo vrijeme i tada se nisam bavio ovim poetskim dijelom koji se zove politika. Ovo su eseji. Prvi je bio 'Očenaš', a drugi je 'Deset zapovjedi', i u njima čovjek promišlja današnje vrijeme. Ne bih to ni radio da me nisu svećenici motivirali rekavši da bi bilo dobro da neki laik kaže nešto o teološkim temama.

Časno je to jer smo sve financirali i prihod ide za Caritas te za Nacionalno svetište svetog Josipa, tako da me to krijepi i osjećam da nešto korisno radim za druge. I ne vidim nikakvu razliku između pisanja ako je u formi za ljude i služenja zajednici na županskoj poziciji ako je u formi za ljude. Normalno, tko želi čitati, neka čita, a tko neće, ne mora – može gledati slike. Karmelićanin, otac Đani rekao mi je da mi čestita, da je to najgledanija knjiga na svijetu, znakovito.  

Imate li vremena, ako uzmemo u obzir sve obaveze, za slobodno vrijeme, za obitelj i rukomet?

Nedjelja mi je zaista sveta i za obitelj te nedjeljom ne želim raditi. Toga se držim jer sam primijetio da sam nervozan kad radim nedjeljom. Pokušavam ili raditi dvokratno ili navečer biti kod kuće. Vremena nikad nema dovoljno nizašto jer nijedan dan čovjek koji je u politici ne može završiti, uvijek nešto ostane za neki drugi dan, pa makar i onih 15 minuta. Što se tiče rukometa, neozbiljan sam. Moji rukometaši iz Dubovca su ozbiljniji, ali dođem tu i tamo i odigram nekoliko minuta uz njih. Evo, nedavno smo u Bjelovaru osvojili međunarodni turnir. Prvi put smo poveli u Bjelovaru u zadnjoj minuti i utakmica je završila. Družimo se i to je ono najznačajnije.  

Koji vam je najveći uspjeh u 10 godina vođenja Karlovca? Neki tvrde da nije mnogo napravljeno.

Kritičari su uvijek besplatni savjetnici i dobro ih je slušati. Zacrtali smo tri strateške odrednice Grada Karlovca. Strategija je donesena u Gradskom vijeću, u kojem nitko nije bio protiv nje, pa je onda najbolje mjeriti po točkama ono što se učinilo. Prva strateška odrednica su radna mjesta, borimo li se i kako s nezaposlenošću, druga je ovaj bogomdan prostor iskoristiti za turizam u funkciji radnih mjesta, a treća je društveno-socijalna osjetljivost. Točku po točku ću dokazivati, a kasnije i kritičari mogu reći što misle. U Gradu Karlovcu je bilo preko 5000 nezaposlenih, kada sam otišao - bilo ih je manje od 2000, a u međuvremenu je trajala najveća svjetska kriza. Sudjelovali smo u najtežim projektima kao što su HS produkt, Lana - Karlovačka tiskara, Karlovačka pivovara, PPK, KIM i mnogim drugim. Što se tiče točke dva, noćenja u Gradu Karlovcu su se višestruko povećala. U Gradu Karlovcu se grade četiri hotela, sve u vrijeme, eto, dok sam ja gradonačelnik. Mnogi OPG-ovi su startali. U strategiju je stavljen ribolovno-lovni turizam te su na Šumbaru, bez obzira na rijeke, fantastični rezultati. I kad je naša strategija rekla da nam trebaju turističke atrakcije, sve tri su započete. Jedna je imala uporabnu dozvolu, to je naša Aquatika, druga turistička atrakcija je završena u dvije od četiri faze, Muzej Domovinskog rata, i za treću, kuću ili dom Nikole Tesle, riješena je idejna dokumentacija dok sam ja bio gradonačelnikom. Na kraju krajeva, i ovaj prostor uz Koranu je obnovljen, a Hotel Svrkovčić je sedam puta bio najbolji mali hotel kontinentalne Hrvatske. Što se tiče društveno-socijalne osjetljivosti, imali smo desetke projekata u školama, imamo i sklonište za beskućnike. Trideset godina nije se ulagala ni lipa u vrtiće, a mi smo izgradili četiri nova i idemo prema petom, kao i mnoge druge projekte. Jesam li zadovoljan? Jesam. Je li moglo bolje? Moglo je. Uvjeren sam da će moj imenjak Damir Mandić biti još uspješniji nego što sam ja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!