ODVOJENOST DRŽAVE OD CRKVE

Ustavni stručnjaci ne dvoje u to je li Hrvatska sekularna država, evo njihovih objašnjenja

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 28.08.2017 13:36
  • Objavljeno 28.08.2017 u 13:13
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: tportal

Sekularnost države jasno je propisana u Ustavu, poručili su za tportal profesori ustavnog prava Sanja Barić i Mato Palić, odgovorivši tako na javnu raspravu koja je pokrenuta nakon komentara u Glasu Koncila

'Hrvatska nije sekularna država', naslov je komentara Ivana Miklenića u Glasu Koncila, koji je ovaj vikend stvorio pravu buru u javnosti. Ustav, poručuje Miklenić u komentaru, ne definira Hrvatsku kao sekularnu državu.

No ako se pita ustavne stručnjake i profesore ustavnog prava, sekularnost je jasno opisana u članku 41. Ustava.

'Prvo pitanje sekularnosti jest u smislu statusa i odnosa države i vjerskih zajednica, a one su odvojene. Odvojenost znači to da država promiče širok, neutralan, tolerantan i jednak okvir za sve građane i druge koji ovdje žive. To je osnova. A onda, naravno, država ne odbacuje religije u smislu da se bori protiv njih, kao što je to bilo u komunizmu, ne promiče ideologiju koja je protiv nečega, nego je široka, tolerantna, uključiva država koja onda pomaže u određenim uvjetima određene zajednice', tumači za tportal šefica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo Sanja Barić.

Ustav, članak 41.

Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.

Kako im i koliko pomaže, to ovisi i o tradiciji, poručuje Barić. 'Međutim država mora pružati usluge svima, ne promičući jednu zajednicu ispred svih. Jedna može imati povlašten status, i to i ima, ali ključno pitanje je je li pojedini status te zajednice ili korist od te mjere dosegao takav opseg da se može smatrati da nije odvojena od države. Ona mora u svakom trenutku ostati odvojena od države', poručuje Barić.

Barić kaže da Ustav ima određene vrijednosti koje su podudarne s kršćanskim vrijednostima, no one su uglavljene u Ustav ne zato što su kršćanske, nego zato što se Hrvatska odlučila na širok okvir vrijednosti. Tako Barić navodi kako se kao prve u temeljnim ustavnim vrijednostima spominju - sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova.

  • +5
  • +2

Velika Gospa u Sinju

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

'Ako počinjemo tumačiti neke prijepore sukladno tim vrijednostima, kršćanski stavovi su bitno različiti, a to su četiri najveće vrednote Ustava RH. Na svakoj pojedinoj točki prijepora možemo reći da je država sekularna jer sve te vrijednosti mora štititi usprkos kršćanskim vrijednostima', kaže Barić.

Oni koji tumače da Hrvatska nije sekularna, smatra Barić, ne znaju dovoljno, jer smatraju da je sekularnost ona kakva je uređena u Francuskoj. Ali sekularnost je odvojenost, pri čemu postoje različiti aranžmani koji su posljedica dogovora određene zajednice', kaže Barić.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Da Ustav jasno propisuje to da je država sekularna, smatra i Mato Palić s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, a pritom se osvrnuo i na mišljenje izraženo u Večernjem listu, prema kojem Hrvatska nije sekularna država poput Francuske, te da mnogi zanemaruju stavak 2. članka 41. Ustava koji govori da država pomaže vjerske zajednice.

Mato Palić

Mato Palić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Da, Hrvatska jest sekularna država. A pomaganje države vjerskim zajednicama ne kosi se sa sekularnošću Hrvatske i nije u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka. Odvojenost je sekularnost, samo odvojenost. Jasno je to napisano i ne ostavlja prostora za različita tumačenja. Samo kada se odvoje od države, onda se može osigurati ravnopravnost vjerskih zajednica. Činjenica je da država pomaže vjerskim zajednicama u obavljanju obreda, osnivanju škola itd., no treba uzeti u obzir to da su sve one jednake pred zakonom', kaže Palić za tportal.

Podsjeća pritom Palić i na nedavnu odluku Ustavnog suda u slučaju dijela prisege Kolinde Grabar Kitarović, u kojoj je ona izgovorila 'Tako mi bog pomogao'. Iako su se tužitelji, među ostalim, žalili da je tom rečenicom narušena sekularnost Hrvatske, Ustavni sud zaključio je da to nije tako.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 11

Prikaži sve
  • edgar2

    28.08.2017 13:30

    “U svijetu postoje tri modela, prvi je model jedinstva Crkve i države pa postoji državna crkva kao u V. Britaniji, Danskoj... Drugi je kooperacijski model, prevladavajući u Europi, u koji spadamo i mi te Italija, Njemačka, Španjolska... Treći je model stroge odvojenosti Crkve od države koji prakt...

  • condorgrab

    28.08.2017 13:59 1 odgovora

    U Rvackoj uopće nije važno što piše u ustavu jer državom u svakom slučaju upravlja Crkva u Rvata.

  • visitor1

    28.08.2017 15:27

    Previše se resursa troši na tlapnje ridikuloznog svećenika. Čini se kako njegove tvrdnje dolaze u sinergiji s ofenzivom desnice oko ploče s ustaškim pozdravom. Nije isključeno da Katolička Crkva samo poput udava želi osvojiti prostor koji je žrtva oslobodila mlohavom politikom Andreja Plenković...

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi