'Promjena režima je lakša kada imate plan za dan poslije. Nije ni približno jasno imaju li Amerikanci ili Izraelci, koji su organizirali događaje u proteklih 12 sati, plan za dan poslije. Ako ne dođe do promjene režima, onda dolazi do njegovog kolapsa. I u taj vakuum su uvučeni svi protagonisti', ocjenjuje Sky Newsov Marc Stone.

Tko bi mogao zamijeniti Hameneija?

Prema iranskom ustavu, Skupština stručnjaka imala bi zadatak imenovati novog vrhovnog vođu. Do tog imenovanja, privremeno vijeće od tri člana - koje se sastoji od predsjednika, šefa pravosuđa i pravnika Vijeća čuvara - zaduženo je za obavljanje dužnosti vođe, prema Institutu za Bliski istok .

Tko bi sljedeći mogao voditi Iran ostaje misterij, čak i onima koji su ga smijenili, piše CNN. U siječnju je američki državni tajnik Marco Rubio rekao da 'nitko ne zna' tko bi preuzeo vlast ako Hamnei bude uklonjen.

'Mislim da vam nitko ne može dati jednostavan odgovor na to što će se sljedeće dogoditi u Iranu ako vrhovni vođa i režim padnu', rekao je.

Tijekom prosvjeda u siječnju, Hamenei je bio u središtu bijesa mnogih demonstranata. Videozapisi s nekih prosvjeda prikazivali su mnoštvo koje je skandiralo 'Smrt Hamneiju', dok su drugi pozivali na njegovu smjenu. Režim je koristio nasilje, a dužnosnici su demonstracije predstavili kao nastavak izraelsko-američke zavjere protiv Islamske Republike.

Utjecaj na širi Bliski istok?

Hamneijeva smrt mogla bi izazvati najveću promjenu u regionalnoj dinamici od napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., nakon čega je izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokrenuo sveobuhvatnu kampanju uklanjanja neprijatelja diljem Bliskog istoka - uključujući Iran i njegove regionalne posrednike.

To bi bio drugi put u manje od stoljeća da su Sjedinjene Države djelovale kako bi uklonile iranskog vođu s vlasti. Muhamed Mosadek, sekularni, demokratski izabrani premijer, svrgnut je 1953. u iranskom vojnom udaru koji su podržale CIA i britanska obavještajna služba nakon što je nacionalizirao naftnu industriju zemlje. Taj je događaj vratio šaha M. Rezu Pahlavija na prijestolje i, nakon što je svrgnut u Islamskoj revoluciji 1979., odigrao središnju ulogu u antiameričkom narativu Islamske Republike. Hamnei ga je redovito navodio kao simbol američkog imperijalizma i razlog svog nepovjerenja prema Zapadu.

Neki bi kao budućeg lidera voljeli vidjeti Rezu Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha Mohammada Reze Pahlavija. No, ne postoji institucionalni ni pravni okvir unutar Irana koji bi omogućio njegov povratak na vlast. Islamska Republika ima ustavni poredak temeljen na sustavu vrhovnog vođe i izabranih tijela, bez monarhije. Svaka promjena državnog uređenja zahtijevala bi temeljitu političku tranziciju ili promjenu režima.

Pahlavi se posljednjih godina pozicionira kao zagovornik sekularne, demokratske tranzicije, a ne nužno kao budući apsolutni monarh. U više je navrata izjavljivao da o obliku budućeg poretka – republika ili ustavna monarhija – trebaju odlučiti građani na referendumu.

Iran ima više od 90 milijuna stanovnika, a pod Hameneijevom višedesetljetnom vlašću, Islamska Republika je uglavnom uspjela obuzdati građanske i etničke nemire.

No bez jasnog nasljednika, njegova smrt izaziva ozbiljnu zabrinutost oko stabilnosti Irana, kao i šire regije, s potencijalnim posljedicama za globalno gospodarstvo.