Prethodno je održan sastanak Koalicije voljnih, a na samom mimohodu na simboličnoj razini sudjelovale su snage iz svih tridesetak zemalja - pa tako i hrvatske Antiterorističke jedinice Lučko, poslane nakon višetjednog povuci-potegni između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića.

U Parizu nije bilo Amerikanaca, ali ni Bugara koji su izborom Rusiji naklonjenijeg predsjednika istupili iz Koalicije voljnih, dok su se ondje po prvi put pojavile Moldavija i Sjeverna Makedonija.

Pojavio se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji se tradicionalno prenemagao i tronuto zahvaljivao Macronu na pozivu, a njemu bliski tabloidi dva su dana likovali nad činjenicom da je sjedio u prvom redu - premda se naprosto radi o protokolarnom pravilu po kojemu predsjednici država, ukoliko je i domaćin predsjednik, imaju prvenstvo pred premijerima.

Na ozbiljnijoj razini, Ukrajina kao počasni gost dobila je konkretna obećanja o pomoći u naoružanju, prije svega oko protuzračne obrane i modernizacije zračnih snaga, a izvjesno je i da će idući sastanak Koalicije voljnih biti održan upravo u Kijevu. Francuski predsjednik Macron na odlasku je demonstrirao ozbiljne kapacitete oružanih snaga, te europsko jedinstvo koje po svemu sudeći neumitno ide prema boljoj koordinaciji, umrežavanju i nekoj vrsti vojne autonomije u odnosu na sve ostale globalne sile, pa i SAD.

Simbolična razina prisustva

Vojni analitičar Marinko Ogorec za tportal kaže da je mimohod bio 'koncipiran kao tradicionalno francuski', no smatra da je 'sasvim u redu' da se ondje na simboličnoj razini, s dvadesetak specijalaca, u društvu desetaka europskih država pronašla i Hrvatska.

On tumači da je Francuska demonstrirala da je najjača vojna sila u Europi, uz Veliku Britaniju, dok joj se trenutno može približiti jedino eventualno Poljska.

'Što se tiče Koalicije voljnih, onda je u dijelu hrvatske javnosti percipirana kao struktura koja je sprema, na strani Ukrajine, na direktno sukobljavanje s Rusijom. To je u stvarnosti upitno, a nisam siguran ni da bi bilo pametno', kaže Ogorec. On napominje da je hrvatsko sudjelovanje u Koaliciji voljnih ograničeno na njen politički aspekt, te da u takvoj 'nadogradnji' ove strukture Hrvatska neće sudjelovati - da neće slati hrvatske vojnike u Ukrajinu jasno su istaknuli i premijer Plenković i predsjednik Milanović.

Komentirajući otkriće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je više europskih država spremno ući i u 'antibalističku koaliciju', u sklopu koje bi njegovoj zemlji bila osigurana obrana od ruskih balističkih projektila od kojih trenutno nema nikakvu zaštitu, ovaj analitičar kaže da se radi o ideji koja je predstavljena na nov način.

'No pretpostavljam da bi se ona ipak trebala povezati s inicijativom Europske unije za njeno zajedničko naoružavanje, odnosno proizvodnju oružja', kaže Ogorec.

Prisustvo srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Parizu on gleda kroz prizmu 'povijesnih odnosa Pariza i Beograda' još od vremena Prvog svjetskog rata, pa pretpostavlja da je poziv došao 'po toj liniji'.

Tadić: Jednom kad ovaj rat se završi, Europa će biti zahvalnija Ukrajini nego Ukrajina Europi

Bivši saborski zastupnik i geopolitički analitičar Tonči Tadić smatra da se jučer u Parizu dokazivalo tko je sklon i spreman organizirati zajedničku europsku obranu neovisno o svima, pa i SAD-u, te da je Hrvatskoj ondje bez ikakve dvojbe bilo mjesto.

'Dio samog koncepta zajedničke europske obrane jest obrana Ukrajine, pri čemu treba biti svjestan da će, jednom kada ovaj rat završi, zbog njenog 'know-howa' Europa puno više dugovati Ukrajini, nego što će Ukrajina trebati biti zahvalna za europsku financijsku pomoć', kaže Tadić u izjavi za tportal.

Najavu formiranja 'antibalističke koalicije' on stavlja u kontekst rasprava o drugačijem razmještaju nuklearnog arsenala na europskom tlu i drugih sličnih poteza koji će morati biti spremni u trenutku kada SAD eventualno odluči napustiti Europu i odustati od njene obrane i nuklearnog štita. No, upozorava, u tom slučaju povest će se ozbiljna rasprava o budućnosti američkih vojnih baza u Europi.

'Općenito je zapravo smiješna psihoza koja se nameće još od 1950-ih godina, po kojoj Europa nema i ne može imati vojne kapacitete za obraniti se: prije 120 ili 150 godina svi bi se grohotom smijali na takve primjedbe. A ni danas zapravo nema ozbiljnih prepreka emancipaciji Europe, pogotovo uzevši u obzir njen zajednički gospodarski potencijal i činjenicu da je, primjerice, europski BDP veći od kineskog', podsjeća Tadić.

'Macron pokušava izvući Vučića iz ruskih ralja'

Komentirajući postupke 'lijevog predsjednika desnih uvjerenja' Zorana Milanovića i njegovo žestoko protivljenje bilo kakvom hrvatskom prisustvu u Parizu, on podsjeća da je Francuska u više navrata snažno podržavala Hrvatsku: od političke i vojne potpore u doba predsjednika Jacquesa Chiraca sredinom devedesetih do partnerstva 2013. godine, kada je upravo Hrvatska bila počasni gost upravo na mimohodu povodom Dana pada Bastille, pa to povezuje s prisustvom Aleksandra Vučića u Parizu.

'Očito se radi o očajničkom Macronovom pokušaju da Vučića izvuče iz ruskih ralja i premjesti ga u europske okvire, no treba imati u vidu i podatak gotovo sve zalihe starog sovjetskog oružja i municije Ukrajina danas dobiva upravo preko Srbije - ona se naoružava ili preko Češke koja diljem svijeta prikuplja stare zalihe, ili preko Srbije koja proizvodi oružje i posrednim putem dostavlja ga Ukrajini. Sasvim je jasno zašto je Vučić bio gost na mimohodu', smatra Tadić pa potom povlači paralelu s hrvatskim predsjednikom:

'Bilo bi vrlo zanimljivo da nam on objasni kako je to jednom Vučiću, u političkom smislu i vodeći računa o odnosima s Putinom, bilo bezopasno doći u Pariz - dok s jednim Milanovićem to nije slučaj.'